Istražite peludni kalendar
Toplo i suho proljetno vrijeme pogoduje buđenju i bujanju biljaka, a uz to i oslobađanju velike količine peludi. Ta mikroskopska zrnca kojima se biljke razmnožavaju oku su nevidljiva, a nošena vjetrom prevale i do sto kilometara. Iz očitih razloga ljudima preosjetljivim na pelud od njih se teško obraniti, što znači da s prvim vjesnicima proljeća za njih počinje svojevrsna borba s vjetrenjačama. No, ne očajavajte, ima načina da se iz te borbe izađe i kao pobjednik.
Kako prepoznati peludnu alergiju?
Iskusni alergičari znaju da su uzastopno kihanje, suzne oči i svrbež nosa praćen osjećajem punoće, začepljenosti i vodnim, bezbojnim sekretom vjesnici peludne groznice. Za razliku od njih, oni koji se s tim simptomima susreću prvi put često misle da je riječ tek o prolaznoj prehladi. Stoga je važno znati da peludna groznica za sobom ne povlači povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju ni kašalj, a navedeni simptomi zadržavaju se dulje od četrnaest dana.
Što je peludni kalendar?
Pri detektiranju alergije valja paziti i na učestalost pojave simptoma odnosno pratiti u kojim se periodima simptomi javljaju. Ako se to događa isključivo sezonski, uzročnika alergije možete pronaći u peludnom kalendaru koji grafički prikazuje početak, trajanje i kraj polinacije pojedine biljne vrste u rasponu od godinu dana.
Zbog svoje široke rasprostranjenosti, trave i korovi glavni su izvor alergija, posebno ambrozija, crkvina, kopriva i trputac. Ambrozija – koja je glavni uzročnik tegoba kontinentalaca – počinje cvasti početkom srpnja, a najaktivnija je od sredine kolovoza do početka rujna. No, ni stanovnici obale nisu lišeni alergenih muka s obzirom na to da od kraja ožujka pa sve do svibnja bukti crkvina, visoko alergena biljka čiji je pelud u zraku prisutan cijele godine. U usporedbi s ambrozijom i crkvinom, kopriva je slabiji alergen, a najopasnija je od travnja do početka rujna.
Kad je riječ o peludi drveća, na kontinentu su najproblematičniji breza, jasen i joha, a na obali jasen, maslina i čempres. Breza je najalergenije drvo jer brzo doseže visoke koncentracije peludi, posebno u ožujku i travnju. Tko ne podnosi pelud breze, kihat će vjerojatno već od početka veljače jer su česte tzv. križne alergije s johom koja cvjeta tijekom veljače i ožujka. “Sretnici” osjetljivi na pelud jasena tegobe će pak osjećati tijekom ožujka, travnja i svibnja, a oni alergični na pelud masline u problemu će biti cijele godine, najviše od travnja do kraja lipnja.
Zašto pratiti peludni kalendar?
Iako glavna polinacijska sezona uobičajeno traje od ranog proljeća do kasne jeseni, kao posljedica klimatskih promjena ona se produljuje. To rezultira jačom potencijom peludi, povećava izloženost novim alergenima i otežava predviđanje pojave simptoma.
Stoga je ažuriran peludni kalendar s čitljivim bioprognostičkim podacima ne samo važan izvor za zdravlje vitalnih informacija, nego i velika pomoć u planiranju dnevnih aktivnosti i preventivnih postupaka koji su zasad jedino učinkovito oružje u sprječavanju pojave akutnih alergijskih stanja.
Ostale metode samopomoći
Alergija neće nestati sama od sebe, a ključni parametri za ublažavanje njezinih simptoma su izbjegavanje alergena, samozaštita i adekvatna terapija s kojom treba početi barem dva tjedna prije početka polinacije. Uz antialergijske lijekove koje će vam propisati vaš liječnik, tijekom godine dobro je pri ruci imati i preventivne proizvode poput Vizol S Allergy i Aqua Maris 4Allergy.
Nadraženu i osjetljivu sluznicu nosa u trenu će umiriti sprej za nos Aqua Maris 4Allergy te će zahvaljujući svojim djelatnim tvarima stvoriti zaštitni film koji će alergenima otežati prodor u organizam.
Spas za oči su pak kapi za oči Vizol S Allergy koje pomažu u trenucima iziritiranosti, obnavljaju sluznicu oka i sprječavanju razvoj alergijskog konjunktivitisa. Dodatan bonus svakako je i činjenica da su sigurne za uporabu kod djece i odraslih, i to tijekom cijele godine.
