Hipotonus i hipertonus kod beba – kako ih prepoznati
S obzirom na to da je prva godina života razdoblje intenzivnog razvoja i rasta najmlađih, iznimno je važno pratiti teče li sve prema planu i u skladu s procjenama pedijatra.
Često se kod novorođenčadi uočavaju simptomi koji upozoravaju na hipotonus ili hipertonus mišića, a ponekad i kombinacija obaju, što se naziva distoni sindrom. Otkrijte kako ih prepoznati na vrijeme.
Što je hipertonus?
Kada je riječ o hipertoniji mišića, dijete izgleda pretjerano kruto i čvrsto, što može zavarati roditelje pa često pomisle kako je dijete napredno. S obzirom na zgrčen položaj djeteta u maternici, sasvim je normalno da su kod djeteta prvih tjedana nakon poroda mišići malo napetiji, no kako počinju njegov razvoj i uspravljanje, napetost bi trebala popuštati. Ako ne dođe do toga, potrebno je posavjetovati se s pedijatrom za daljnje korake.
Pokazatelji koji upućuju na to da beba ima hipertoniju ili – laički rečeno – djeluje “previše kruto i čvrsto”, najčešće su izvijanje tijela u luku prema natrag, pojačani refleksi na rukama i nogama, ukočeni i tvrdi mišići ruku i nogu, prekomjerna razdražljivost te poremećaji spavanja i hranjenja. Dijete koje je hipertono često drži stisnute šake dulje od trećeg mjeseca ili pak vrlo rano (prije trećeg mjeseca) može samostalno držati glavicu.
Kako takvo stanje utječe na bebu? Motorički razvoj hipertone djece malo je sporiji nego li kod one koja ne pokazuju probleme s tonusom mišića. Stoga ih se upućuje kod fizijatra kako bi se pravilnim vježbama ispravile sve nepravilnosti. Roditelji se često grizu jer vjeruju da su oni nešto pogrešno napravili, no hipertonija, kao i druga neurorazvojna odstupanja, najčešće nastaje zbog oštećenja mozga fetusa zbog manjka kisika, infekcija ili prijevremenog rođenja.
Što je hipotonus?
Za razliku od pojačane napetosti, hipotonija je situacija u kojoj novorođenče ima smanjen tonus mišića, odnosno djeluje “mlohavo i mlitavo”. Jasni pokazatelji da dijete pati od te smetnje su položaj bebe s nožicama na podlozi raširenima u kukovima, podizanje nogu i ruku s podloge ne događa se spontano ili je vrlo rijetko, a najuočljiviji pokazatelj je ako dijete kasni s uspostavljanjem kontrole glavice. To se najjasnije vidi kad i nakon trećeg mjeseca života ne može samostalno držati glavicu. Kao i kod prethodnog stanja, ako je riječ o blažem stupnju, pravilne vježbe u dogovoru s pedijatrom i fizijatrom tijekom prve godine života trebale bi eliminirati smetnje i omogućiti djetetu razvitak i rast kao i ostaloj djeci iste dobi.
Iako je važno napomenuti kako svako dijete napreduje svojim tempom, do godinu dana svako bi dijete svakako trebalo puzati, samostalno sjediti i uspravljati se na noge. Ako se to ne događa, obvezno posjetite pedijatra koji će procijeniti zaostaje li dijete u motoričkom razvoju.
Ne morate se pretjerano brinuti ako vam dijete ima hipotonus ili hipertonus jer uz adekvatne vježbe poslije sve dođe na svoje. Bitno je na vrijeme uočiti smetnje i potražiti stručni savjet i pomoć. Zahvaljujući sistematskim pregledima te odgovarajućim vježbama i masaži, nakon nekog vremena, motorički razvoj djeteta trebao bi biti normalan.
Kako bi vježbe i masaža prošli što ugodnije za bebu, poslužite se Adrialab Dječjim uljem za masažu i čišćenje. Zahvaljujući bogatom udjelu visoko kvalitetnih ulja slatkog badema, makadamije i jojobe te biljnim ekstraktima sljeza, kamilice i nevena, to ulje njeguje osjetljivu dječju kožu i jača njezinu prirodnu barijeru čineći je otpornijom na vanjske utjecaje poput trenja kože o kožu pri izvođenju vježbi.
