Moj bodljikavi prijatelj nastanjuje kamenitu morsku obalu i šljunkovita tla do dubine od oko tridesetak metara. Kada se nađete u njegovoj blizini, budite oprezni da se ne ubodete, ali nemojte izbjegavati mjesta na kojima obitava jer je njegovo prisustvo znak čistog mora. Ježinci su čistači morskog dna, a ženke se mogu prepoznati po tome što kamenčiće i druge “ukrase” rado stavljaju na svoje bodlje.
Moja prijateljica morska zvijezda živi u dubinama, na morskom dnu, ali voli se prošetati do plićaka i morske obale. Iako vam i djeluje drago i milo, ona je prava grabljivica koja posebno voli školjke, a strah i trepet predstavlja za mnoge stanovnike morskih dubina. Znate li što je još zanimljivo? Ako slučajno ostane bez jednog od krakova, ubrzo će joj, i to na mjestu starog, izrasti novi!
Hobotnica je mekušac, no to ne znači da je “mekušac” ako razumijete što želim reći. Ona je pravi lovac ali i plijen! U naborima tijela krije tajno oružje- vrećicu s crnilom koje ispušta kada se osijeća ugroženo i kada se želi obraniti od neprijatelja. Kada bježi, kreće se unatraške! Hobotnica je vrlo inteligentna i zna se dobro prikriti u pjeskovito-kamenitom morskom dnu, a većinu vremena provodi u rupama stijena u plićaku.
Morska kornjača je jedini gmaz koji naseljava Jadransko more! Iako gotovo cijeli život provodi u moru, glavata želva diše plućima, može jaaako duuugo zadržati dah i redovito izlazi na površinu kako bi udahnula zrak. Nažalost, morske kornjače ugrožavaju ribarske mreže, otpad (posebno plastične vrećice) i motorne brodice. Želva se hrani ježincima, spužvama, rakovima i mekušcima i može narasti do jednog metra!
Sitna plava riba srdela također mi je prijateljica! Stalno je u pokretu i mijenja boravišta i dubine. Ipak, najviše se voli zadržati iznad ljušturastog, kamenitog ili dna koje je obraslo algama. Hrani se planktonima i sitnim morskim organizmima i uvijek se kreće u dobrom društvu ostalih kolegica srdelica.
Sredozemna medvjedica je morski sisavac iz porodice tuljana. Prije stotinjak godina pripadnice ove vrste bili su rasprostranjene po čitavom Jadranu. Danas su, na žalost, jako rijetka pojava! Ja sam sredozemnu medvjedicu vidjela samo jednom, ali mi je ta simpatična životinja ostala u jako lijepom sjećanju. Nadam se da ću je uskoro opet sresti!
Znate li kako se zove svima omiljeni morski sisavac koji naseljava gotovo sva mora i oceane?! Dobri dupin! Dobri dupin je najčešća i jedina trajno nastanjena vrsta dupina u Jadranu. Iako ih je moguće vidjeti duž čitavog Jadrana, najčešće ih se može vidjeti na Kvarneru, posebice oko Lošinja, i na južnom Jadranu na području između Mljeta, Lastova i Korčule. Dobri dupin je jako društvena životinja, voli se dodirivati s ostalim dupinima jer tako jača društvene veze i skakati. Ponekad zna izvoditi takve akrobacije da mi se čini da se malo pravi važan. Dobri dupin je na vrhu hranidbenog lanca i hrani se ribama te u manjoj mjeri glavonošcima i rakovima, i zbog toga je njegova prisutnost jedan od pokazatelja zdravlja morskog okoliša. Nažalost, sve veće onečišćenje mora, porast broja motornih plovila i buka brodskih motora ometa komunikaciju među dupinima i njihovu orijentaciju u moru. Također, vrlo često završe kao slučajni ulov u mrežama i nekad progutaju otpad ili se u njega zapetljaju te je njihov opstanak ugrožen.
Morski konjic je riba nesvakidašnjeg oblika. Pliva uspravno pa pod morem izgleda kao da lebdi. Mogu mijenjati boju i poprimiti onu morskog bilja među kojim se kreće. Morski konjic voli boraviti u toplim, plitkim vodama i hrani se planktonima. Neke vrste mogu narasti i d 25 centimetara!
Najveći školjkaš Jadranskog mora je plemenita periska. Periska živi samo u Sredozemnom moru, na dubinama od 2 do 30 metara a može narasti do visine od oko 1 metar! Iako su njezine ljušture traženi ukras , ova vrsta je strogo zaštićena. Nažalost, zbog prekomjernog izlovljavanja u prošlosti u mnogim turističkim područjima populacije periske su potpuno uništene. Ako je ikada budete vidjeli divite joj se s poštovanjem.
Sigurno niste znali da morska spužva nije biljka već jednostavno građena višestanična životinja i da su se prve spužve na Zemlji pojavile prije 650 milijuna godina! U moru postoji više od 5000 vrsta različitih i zanimljivih boja i oblika. U podmorju Jadrana rasprostranjena je Euspongia officinalis Adriatica – Dalmate Fina. Spužve rastu pričvršćene na hridinastom morskom dnu na dubini od 5 do 50 metara. I, iako su vas u crtićima naučili da mogu, istina je da spužve ne mogu roštiljati pod morem.
Rak samac je totalno drugačiji od svih drugih rakova! Naime, on nema vlastiti oklop! Umjesto toga on mora prvo pronaći, potom useliti u praznu kućicu puževa koja mu služi kao štit za mekane dijelove tijela. Kako rak samac raste, tako mora tražiti novu, veću kućicu. Često se zna dogoditi da mu se pridruži i moruzgva koja se pričvrsti s vanjske strane puževe kućice. Rak samac i moruzgva tako žive u simbiozi u kojoj rak moruzgvi omogućuje kretanje, a ona njemu dodatnu zaštitu.
Voliš more? Neka tvoje računalo ukrase morski motivi koje sam izabrala ja, tvoja prijateljica Kapljica!
Opširnije
Bojanje je tvoja strast? Pripremila sam izbor pdf bojanki s okusom soli. Preuzmi onu koja ti se sviđa, isprintaj je i uroni u šareni svijet boja!
Opširnije
