Najčešći proljetni alergeni i kako živjeti s njima
Ako ste među onima koji sa strepnjom iščekuju suzne i crvene oči, napadaje kihanja i druge neugodne simptome alergija, dok drugi ushićeno promatraju iznikle stapke i prve latice koje navješćuju tople, sunčane dane i druženja u prirodi – nastavite čitati. Donosimo vam savjete o tome kako smanjiti izloženost alergenima i otkrivamo koje biste navike trebali usvojiti za vrijeme boravka u kući i na otvorenom.
Što je alergija i kako se manifestira?
Alergija je pretjerana reakcija imunosnog sustava na alergene, tvari koje su inače bezopasne za većinu ljudi. Kada alergen dođe u kontakt sa sluznicom osjetljive osobe, imunosni sustav pogrešno prepoznaje tu tvar kao prijetnju i proizvodi antitijela koja potiču oslobađanje kemijskih spojeva poput histamina. Upravo su oni uzrok upale koja se manifestira simptomima alergije poput svrbeža i curenja nosa, suznih očiju, otečenih kapaka, kihanja, kašljanja, nadraženog grla i otežanog disanja.
Najčešći proljetni alergeni
Među sezonskim alergenima koji svoje djelovanje počinju s prvim danima proljeća i nastavljaju sve do rane jeseni najzastupljeniji su pelud biljaka, trava i korova, plijesan te ubodi insekata.
Pelud
Pelud je najjači prirodni alergen protiv kojega se ujedno i najteže boriti, dijelom zato što je oku nevidljiv, a dijelom zato što se nošen vjetrom prenosi lako i kilometrima daleko. Uobičajeni okidači proljetnih alergija su pelud ambrozije, trpuca, koprive, johe, jasena, breze, hrasta, graba i pitomog kestena na kontinentu te masline, crkvine i crnog bora u priobalju.
“Najčešći oblik alergije je peludna hunjavica (sezonski alergijski rinitis). Pelud u tijelo dolazi preko sluznice oka i dišnim putevima. Javlja se crvenilo, svrbež i suzenje očiju, svrbež nosa i grla, kihanje, curenje iz nosa, začepljenost nosa, otežano disanje i crvenilo kože”, ističe Ana Lapčević, dr. med.
Nije svaka pelud jednako opasna, a u popodnevnim satima i za kišna vremena, kada je razina peluda najniža, neće svatko ni razviti reakciju. Osim toga, neke od tih biljaka ne dosežu visoku koncentraciju peluda, poput jasena, graba i pitomog kestena. No, ako ste skloni alergijskim reakcijama, treba biti oprezan i svjestan što i gdje cvjeta u koje doba godine i kojim intenzitetom.
Primjerice, breza, uz ambroziju, proizvodi najalergeniji pelud, no nje se stanovnici obale ne trebaju bojati jer nije tipična biljka toga područja. S druge strane, ambrozija, kopriva i čempres podjednako su rasprostranjeni i na obali i kontinentu. No, za razliku od ambrozije koja cvate od srpnja do rujna, čempresi pelud proizvode cijelu godinu i u velikim količinama.
Kako biste točno znali što očekivati u kojem mjesecu i u kojoj mjeri, savjetujemo vam da nabavite peludni kalendar s jasnim podacima o cvatnji biljaka te na internetskim stranicama javnih zdravstvenih ustanova redovito pratiti peludne prognoze i alergijske semafore.
Također, aktivnosti na otvorenome u proljeće bi valjalo prilagoditi koncentraciji peluda. Boravak vani u ranim jutarnjim satima i za vjetrovitih dana trebalo bi izbjegavati, a dok ste vani lice zaštite maskom i kosu šeširom.
Za vrijeme pak boravka u kući prozore i vrata tijekom sezone visoke razine peluda držite zatvorenima, redovito brišite prašinu, a posteljinu mijenjajte barem jednom u tjedan dana. Kako vam sav trud ne bi pao u vodu, svježe opranu posteljinu i odjeću izbjegavajte sušiti na otvorenom.
Plijesan
Osim na pelud, mnogo je ljudi alergično i na plijesan. Mikroskopske spore tih gljivica, koje se formiraju na vlažnim mjestima, neprestano lebde u zraku, a osim strujanjem zraka, šire se i dodirom. Njihovu razmnožavanju pogoduju toplo vrijeme i visoke temperature praćene ekstremnim oborinama, a s obzirom na to da su oku nevidljive, baš kao i pelud, s njima se teško izboriti. Jednom kada vam se nasele u domu, alergijske simptome izazivat će tijekom cijele godine.
Higijena je i u ovom slučaju ključna. Osim redovitog prozračivanja prostorija, temeljitog čišćenja i dezinfekcije odjeće, obuće te poda i sjedećih površina, ne treba zanemariti ni higijenu kućnih ljubimaca. Oni se, baš kao i mi, linjaju i perutaju te spore plijesni prenose putem ostataka kože i dlake. Stoga biste ih nakon povratka iz šetnje trebali temeljito očistiti prije nego što im dopustite maženje ili skakanje na kauč i krevet, pogotovo ako su se valjali po rosnoj livadi prepunoj otpalog lišća.
Ubodi insekata
Osim inhalacijskih alergena, u proljeće su česti i ubodi insekata kao što su pčele, ose i stršljenovi. Njihov otrov pun je alergenih proteina koji izazivaju upalu, oticanje, svrbež i bol na mjestu uboda, a za osjetljiv organizam može biti i koban. U slučaju preosjetljivosti organizma naoko bezazlen ubod rezultirat će i otežanim disanjem, vrtoglavicom, ubrzanim radom srca, ponekad i privremenom paralizom ili kratkotrajnim sljepilom, a izostane li pravodobna reakcija, i anafilaktičkim šokom.
Kako bi se kukci u proljeće držali podalje od vas uputno je izbjegavati široku odjeću, otvorenu obuću, žarke boje te parfeme i kozmetiku jakih mirisa. Po povratku kući poželjno je odmah se izuti, istuširati, pregledati i dezinficirati svu opremu poput igračaka, torbi, košara i prostirki te se obvezno presvući.
Kako si još možete pomoći?
Iako ne postoji čarobni lijek koji će učiniti da alergija jednostavno nestane bez traga, postoje metode i preparati uz koje možete dodatno smanjiti izloženost sezonskim alergenima.
Najmanje dva do tri tjedna prije sezone polinacije bilo bi dobro početi terapiju preparatima za prevenciju alergijskog rinitisa. Tu je Aqua Maris 4Allergy, antialergijski sprej za nos s dodatkom ektoina, koji na sluznici nosa stvara zaštitni film i tako smanjuje mogućnost prodora alergena u organizam.
Oči su jednako podložne proljetnim alergenima kao i dišni putevi. Stoga prije izlaska iz kuće nanesite Vizol S Allergy, izotonične kapi s ektoinom. To će spriječiti napad alergena na sluznicu oka te prevenirati (i po potrebi ublažiti) simptome alergijskog konjunktivitisa.
Želimo vam što manje neugodnosti iz prirode u proljetnom (i bilo kojem drugom) razdoblju!
