Živi fosili u Jadranskome moru
Kad čujemo riječ fosil, odmah pomislimo na čudna stvorenja iz pradavnih vremena o kojima svjedoče okamenjeni ostaci koji oduševljavaju znanstvenike. Fosili su ostaci života iz geološke prošlosti, a živim fosilima zovemo stvorenja koja potječu iz tih pradavnih vremena, no i danas su dio živoga svijeta te su vrlo slični svojim drevnim precima.
Slavni Charles Darwin, čovjek koji je prvi opisao evoluciju života na Zemlji, smislio je taj naziv za živa bića koja sporo evoluiraju, izbjegavaju kompeticiju i nastanjuju male dijelove svijeta. U Jadranskome moru i oko njega žive mnoge životinje koje su pravi živi fosili.
Spužve su vjerojatno najstarije – one su ovdje već 540 milijuna godina. Štoviše, znanstvenici smatraju da sve životinje na planetu imaju jednog jedinog zajedničkog pretka te da je taj bio vrlo nalik spužvi. U Jadranu ih živi čak 250 vrsta, a neke su i zaštićene vrste, poput mozgovnjače, morske naranče, žute zvjezdaste rogljače i mekane rogljače.
Morske zmijulje ili paklare stare su barem 360 milijuna godina. Toliko je, naime, star najstariji fosil paklare koji poznajemo, a živuće paklare gotovo se uopće ne razlikuju od tih ostataka iz doba prije dinosaura! U današnjim morima živi 38 vrsta paklara.
Jesetre su poznate po kavijaru, no one koje žive u Jadranu – i zovu se jadranske jesetre – ne izlovljava se zbog kavijara. Živi su fosili, i to ne samo zato što sporo sazrijevaju (10 godina!) i dugo žive (100 godina!), nego i zato što su se pojavile prije nekih 230 milijuna godina. Atlantske jesetre koje žive u Jadranu naši ljudi zovu i štirjunima.
Da se morski psi nisu mnogo mijenjali otkako su se pojavili, prije kojih 420 milijuna godina, znaju svi. Zato su svi morski psi u Jadranu na neki način živi fosili, a među njima se ističe morski pas glavonja iz roda morskih pasa koji su se pojavili u ranoj Juri, davno prije grupe iz koje podrijetlo vuku svi današnji morski psi. U nas ga ljudi zovu još i glavonja šestoškrgaš, pas volonja sivac, sivi morski pas i pas volonja šestoškrgaš.
Na žalost, nisu svi živi fosili na Jadranu još uvijek živi. Dalmatinski pelikan, najveća vrsta pelikana, danas je u Hrvatskoj te susjednim Bosni i Hercegovini i Makedoniji izumro. Upravo je na hrvatskom primjerku, s rijeke Neretve, prvi put i opisana ta vrsta pelikana, i to još u 19. stoljeću, pa je tako i dobio ime. Danas još obitava u Maloj Aziji, Ukrajini, južnoj Rusiji, dijelu Mongolije i Kine. Najstariji fosili pelikana gotovo su identični današnjim vrstama, a pelikani su stari gotovo 40 milijuna godina.
