Ugrožene životinjske vrste u Jadranu
Svoje mjesto pod suncem u dubinama Jadranskoga mora pronalazi čak šest do sedam tisuća biljnih i životinjskih vrsta. Nažalost, ta se bioraznolikost iz dana u dan smanjuje, i to zahvaljujući djelovanju čovjeka te prodoru invazivnih vrsta koje u Jadran pristižu balastnim vodama privučene zatopljenjem. Procjenjuje se da je u posljednjih 500 godina izumrlo gotovo 900 životinja, a vjeruje se da će do kraja 21. stoljeća ta brojka vrtoglavo porasti.
Ugroženim životinjskim vrstama smatraju se svi stanovnici Jadrana koji u njemu stalno žive ili ga povremeno posjećuju, a prijeti im izumiranje, a ovo su najposebniji među njima koji se danas rijetko viđaju u prirodi:
Sredozemna medvjedica
Taj “morski čovik” sa živućih 200 pripadnika svoje vrste najrjeđi je tuljan na svijetu. Voli mir i tišinu pa u Jadran povremeno navrati tek do pučinskih otoka, gdje je “ljuta” konkurencija ribarima. Ugroženi su zbog sve manje hrane kao posljedice sve većeg izlova te pomanjkanja specifičnih staništa koja razvojem turizma postaju atraktivne ronilačke destinacije.
Dobri i obični dupin
Ribom se, osim sredozemne medvjedice, vole gostiti i dupini, na čiji opstanak također utječe pretjeran izlov. Međutim, za razliku od medvjedice, oni preferiraju blizinu obale koju pak zbog turističkoga booma sve češće napuštaju jer su izloženi velikome stresu izazvanom bukom plovila. Naime, ti zvukovi interferiraju s njihovim frekvencijama, što im otežava orijentaciju, identifikaciju i komunikaciju.
Morski konjic
Za razliku od ostalih riba, ta riba iz porodice koštunjača na svijet dolazi iz utrobe mužjaka. Pliva polako i živi povučeno među algama i travom priobalnog područja, ali, nažalost, ni tu nije sigurna od znatiželjnika koji je rado vade iz mora. Morski konjic popularan je suvenir s ljetovanja jer uz neobičan, catchy izgled, daje dobar materijal i za zanimljivu avanturističku priču.
Morske kornjače
Od osam vrsta morskih kornjača, koliko ih postoji u svijetu, u našemu moru nastanile su se čak tri: sedmopruga usminjača te glavata i zelena želva. Odrasle jedinke najčešće su žrtve ribarskih mreža i koćarica, plastičnih vrećica te buke i svjetla reflektora s turističkih objekata koji ih dezorijentiraju, dok su mladima najveći neprijatelj gladni galebovi.
Periske školjke
Najveći jadranski školjkaši najbolji su pokazatelji čistoće mora, a lako ih je uočiti jer usidreni strše iz pjeskovitoga morskog dna. Popularan su “ulov” zbog crvenog bisera koji leži u unutrašnjosti njihove glatke sedefaste ljušture, ukusnog mesa te čvrstih bisusnih niti od kojih se izrađuju kvalitetna odjeća i zanimljivi ukrasi.
Prstaci
U idealnim uvjetima ti školjkaši mogu narasti do 10 centimetara i živjeti do 80 godina. Međutim, ne dožive ni upola toliko s obzirom na to da su gastronomska delicija na svjetskome glasu. Upravo se stoga i lome njihova staništa, čime se narušavaju i izgled i biološki potencijal obale s obzirom na to da morskim organizmima treba pet do deset godina da se smjeste i koloniziraju na novom staništu.
Morske spužve i koralji
U Jadranu na dubini od 5 do 200 metara raste ukupno 56 vrsta koralja i 205 vrsta spužvi, od kojih su zaštićene četiri. Spužve sudjeluju u gradnji koraljnih grebena. Da nema njih, ne bi bilo ni koralja, od kojih su najcjenjeniji crveni koji su pak u velikoj opasnosti zbog pojačanog izlova jer su iznimno atraktivan nakit. Osim od ruke bezobzirnih ronilaca, koralji često stradaju i pod teretom teškog sidra, a s obzirom na to da rastu manje od centimetra godišnje, na njih je važno posebno paziti.
Sve životinjske vrste sudjeluju u održavanju ravnoteže ekosustava Jadranskoga mora, stoga je svaka na svoj način posebna i dragocjena. Susret s njima poseban je doživljaj, a pritom se treba pridržavati jednostavnih pravila ponašanja: nemojte ih dirati, sakupljati ni ometati u njihovu prirodnom okruženju. Pogled s udaljenosti od najmanje 50 metara sasvim je dovoljan za nezaboravno iskustvo i očuvanje prirodne flore i faune.
