Plemenita periska – sredozemni endem i simbol plodnosti

Plemenita periska najveća je i najljepša školjka ne samo Jadrana, nego i cijelog Sredozemlja. Iako je njezina impozantna ljuštura tiha patnja brojnih kolekcionara, zabranjeno ju je vaditi iz mora jer je trebamo zaštiti i sačuvati za buduće naraštaje.  

Tog nježnog diva među školjkašima koji nastanjuju Jadransko, ali i Sredozemno more, spazit ćete u plićacima na različitim mjestima uz našu obalu, s obzirom na to da nastanjuje dubine od 2 do 20 metara, u muljevitom i blago pjeskovitom dnu. Izgleda kao šiljasti trokut koji je svojim najisturenijim dijelom zaboden u morsko dno, a može narasti u dužinu do jednoga metra te težiti čak tri kilograma

Ipak, najčešće je dugačka između 30 i 50 centimetara te teži samo 40 dekagrama. Podaci o dužini i težini nisu toliko zanimljivi zbog količine mesa koje je jestivo – ali ne i posebno ukusno – nego zbog ljušture koja je zaista impozantna i zanimljive boje, radi čega su se školjke prije svega koristile kao ukras i blago raznih kolekcionara. 

Ljuštura je izvana gruba, na većem dijelu prekrivena isturenim ljuskicama na kojima se često zadržavaju alge, priljepci i drugi sitni školjkaši, ali je vrlo krhka i nježna, kao da je napravljena od stakla. Izvana je crvenkastosmeđe boje, dok je iznutra opalnosedefasta. Gotovo da i nema restorana ili konobe na našoj obali koji se vole pohvaliti ribljim specijalitetima a da negdje nemaju istaknutu perisku kao ukras! Unutrašnjost školjke krije i zanimljiv biser, nerijetko i više njih, od kojih se nekad na europskim dvorovima izrađivala dugmad. Još mnogo prije, drevne civilizacije mediteranskog priobalja štovale su je kao simbol plodnosti. 

 S obzirom na to da ne obitava u drugim morima, smatra se sredozemnom endemskom vrstom, a zbog navedenih kvaliteta, unatrag 30 godina njezino je izlovljavanje strogo zabranjeno. Unatoč tome, njihov se broj drastično smanjio, ponajviše zbog parazita koji je uništio većinu populacije u Jadranskome moru. 

Ipak, nada postoji – nedavno je pronađeno nekoliko živih primjeraka, koji se sada oporavljaju i ljubomorno čuvaju u pulskom akvariju. Zahvaljujući njima, bitka za spas tog veličanstvenog školjkaša i važnog pročišćivača morske vode još uvijek nije izgubljena! 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Sljedeći članak
Hrapačuša
plemenita-periska-x2d-sredozemni-endem-i-simbol-plodnosti-ndash-jgl-obitelj