Može li se sklonost alergijama naslijediti?
Kad se probudite sa začepljenim nosom, suznim očima i svrbežom grla, zasigurno ćete odmah pomisliti da ste negdje usput pokupili virozu. Znate li da to ne mora uvijek biti slučaj, nego ste možda upravo razvili alergijsku reakciju?
U Hrvatskoj gotovo 1,2 milijuna osoba pati od neke alergijske bolesti, a njezina učestalost u dječjoj dobi iznosi oko 15 %. Može se javiti bilo kada, pa čak i u kasnijoj životnoj dobi, nakon što ste vjerojatno godinama bez problema dolazili u kontakt s potencijalnim alergenom. U dječjoj dobi najčešće se pojavljuju astma, atopijski dermatitis ili alergija na hranu, dok se u odraslih češće pojavljuju alergije na insekte ili lijekove.
Brojni stručnjaci slažu se da uzrok nastanka alergijskih bolesti treba pripisati raznim promjenama okoliša, poput onečišćenja vode i zraka te svakodnevne izloženosti štetnim kemikalijama, no i nasljedni čimbenici imaju znatan učinak na njihovu pojavu. Pritom se ne nasljeđuje točno određena alergija, nego veća sklonost razvijanju alergijske bolesti. Primjerice, ako je roditelj alergičan na jagode, dijete može biti alergično na neku drugu namirnicu.
Interakcija okolnih i nasljednih čimbenika u pojavi alergija nije još uvijek do kraja razjašnjena, međutim, ako je netko od vama bliskih srodnika alergičan, mogućnost da će vas alergijska reakcija zaobići je 50 %, a ako su vam oba roditelja alergična, to se smanjuje na 25 %. Osobe koje imaju nasljednu sklonost razvijanju protutijela na alergene nazivaju se atopičarima, a nastale alergijske bolesti atopijskima. U njih ubrajamo astmu, alergijski rinitis i alergijski konjunktivitis.
Alergija se kod većine ne može izliječiti, no može se znatno smanjiti u pubertetu i kasnije. Najbolji način liječenja je prevencija, što konkretno znači da trebate izbjegavati kontakte s alergenom. Kod alergija na pelud svakako izbjegavajte dulji boravak na otvorenom, osobito u vrijeme cvjetanja. Pomoći vam može i sprej za nos Aqua Maris 4Allergy koji na siguran i učinkovit način ublažava simptome alergijskog rinitisa i podupire proces regeneracije nosne sluznice, a prikladan je za djecu i najosjetljivije pacijente.
Jaja, agrumi, jagode, kikiriki, školjke, račići, mlijeko i orašasti plodovi slove kao namirnice koje često uzrokuju alergijske reakcije, dok se u česte alergene ubrajaju i kućna prašina, konzervansi, perje te krzno životinja. Alergija na hranu može se očitovati pojavom osipa na koži, grčevima i bolovima u trbuhu, a alergija na inhalacijske alergene na dišnom sustavu putem otežanog disanja kroz nos, pojačanog sekreta iz nosa, kihanja i svrbeža. Simptome poput svrbeža, crvenila ili pretjeranog suzenja oka možete učinkovito ublažiti kapima za oko Vizol S Allergy koje štite od štetnog djelovanja alergena i pomažu u procesu obnavljanja nadražene i osjetljive sluznice oka.
