Kako prepoznati nasilje kod susjeda?

U vrijeme kada smo zatvoreni u svojim domovima zbog pandemije koronavirusa i pokušavamo na različite kreativne načine provesti vrijeme s obitelji, zaboravljamo da postoje brojna djeca koja se u svojim domovima ne osjećaju sigurno. Umjesto druženja uz društvene igre ili pripremanje kolača, mnogi su svakodnevno izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju. Ljubav, razumijevanje i sreća u obiteljskom okruženju ne podrazumijevaju se rođenjem, a posljedice koje zlostavljanje ostavlja na djecu često se liječe cijeli život.

Prema podacima iz istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, tijekom djetinjstva fizičko i psihičko zlostavljanje u Hrvatskoj je doživjelo 16 – 25 % djece, dok je seksualno zlostavljano svako peto dijete.

Eskalacija zlostavljanja posebice je prisutna u vrijeme epidemije koronavirusa jer su djeca zatvorena u kući sa svojim zlostavljačima i ne mogu se obratiti osobama od povjerenja poput učitelja, psihologa ili liječnika. 

Psihičko zlostavljanje najrašireniji je oblik zlostavljanja djece, ali se teško detektira. Riječ je o sustavnom ignoriranju i suzbijanju djetetovih emocionalnih reakcija, a može biti verbalno ili neverbalno. Verbalno zlostavljanje uključuje nazivanje djeteta pogrdnim imenima, vrijeđanje, omalovažavanje ili uspoređivanje s bratom/sestrom ili prijateljima. Nepriznavanje djetetovih potreba, ignoriranje plakanja, tretiranje djeteta kao zločestog ili manje vrijednog smatra se neverbalnim zlostavljanjem. Pod psihičkim zlostavljanjem podrazumijeva se i namjerno izazivanje osjećaja krivnje ili straha, nagovaranje djeteta na neprimjereno ponašanje i uništavanje stvari koje su mu važne. Fizičko zlostavljanje daleko je lakše prepoznati zbog vidljivih posljedica, a često uključuje šamaranje, bacanje o pod, gašenje opušaka po tijelu, vezanje i slične fizičke ozljede. 

Posljedice koje oba oblika zlostavljanja ostavljaju na svojim žrtvama su brojne, a reflektiraju se u svim razdobljima života. Znanstvenici smatraju da zlostavljanje utječe na razvoj dječjeg mozga, a u kasnijoj životnoj dobi povećava rizik od depresije, suicida i konzumiranja opijata. Osobe koje su bile zlostavljane imaju kraći životni vijek od prosječnih ljudi, a mogu razviti i granični poremećaj ličnosti, shizofreniju te antisocijalne poremećaje ličnosti. 

Ako u vlastitome susjedstvu ili kod bliskih osoba primijetite neke od navedenih oblika ponašanja, nemojte oklijevati u pozivanju policije. Plač, vikanje i lomljenje stvari mogu biti alarm za spašavanje nedužnih života i žrtava zlostavljanja. Ako ih čujete – pozovite 192! U vrijeme kada su brojne institucije koje štite djecu i njihova prava zatvorene, odgovornost je prenesena na cijelu zajednicu koja treba pravodobno reagirati. Svako dijete zaslužuje sretno i mirno djetinjstvo kojeg će se rado prisjećati! 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *