Intermittent fasting – sve što trebate znati
Sve više ljudi posljedice nedostatka fizičke aktivnosti i neadekvatne prehrane nastoji ublažiti povremenim postom (intermittent fasting). No, je li takav povratak u ravnotežu ono što organizam uvijek preferira i koliko se zapravo taj princip prehrane razlikuje od uobičajenih restriktivnih dijeta.
Intermittent fasting ili povremeni post temelji se na ideji da se slijedom točno određenih perioda gladovanja tijelo nagna da energiju crpi iz postojećeg masnog tkiva. Dakle, za razliku od klasične dijete, taj način prehrane ne fokusira se isključivo na vrstu i količinu hrane koju je ”dopušteno” konzumirati, nego na ritual koji se prilagođava osobnim navikama i obvezama.
Varijacije su brojne, a idealno je postiti tri mjeseca u pravilnim vremenskim intervalima: prvi mjesec jednom, drugi mjesec dvaput, a treći triput tjedno. Hoće li to biti svaki drugi dan, dva dana u tjednu ili će se obroci rasporediti u danu od 8 do 16 sati, stvar je individualnog izbora.
Ipak, kako bi se izbjegle neželjene posljedice poput pada koncentracije i razdražljivosti, prva dva mjeseca na dane posta optimalno je unositi 1000 kcal, a treći mjesec taj unos smanjiti na 700 kcal. Također je bitno održavati osjećaj sitosti i hidracije organizma, zbog čega se u intervalima posta preporučuje piti čistu vodu, nezaslađeni čaj ili crnu kavu.
Pridržavanje takvog prehrambenog obrasca, osim što pomaže u borbi sa suvišnim kilogramima, pridonosi i očuvanju krvožilnog sustava s obzirom na to da pridonosi regulaciji razine kolesterola, triglicerida, glukoze i inzulina u krvi. Usto, manjim unosom hrane manje se stvaraju nove, a više obnavljaju postojeće stanice, što – u kombinaciji s kvalitetnom i raznolikom prehranom te povoljnim genetskim čimbenicima – može utjecati na produljenje životnoga vijeka.
Višesatni post ne preporučuje se provoditi više od tri mjeseca u kontinuitetu niti češće od navedenih obrazaca jer može dovesti do neželjenoga gubitka kilograma. Upravo zato nije dobar za one koji imaju nizak indeks tjelesne mase, za osobe koje se bore s poremećajima prehrane, onkološke bolesnike, starije osobe, djecu, adolescente, dojilje i trudnice.
Mlada tijela u razvoju te metabolizam trudnica i dojilja traže obilje vitamina, minerala i nutrijenata, a ako im je to uskraćeno, posljedice su znatan pad energije, odnosno snažan osjećaj umora. Kod dojilja deficit ključnih nutrijenata može utjecati na količinu i nutritivni sastav mlijeka. Osim toga, s obzirom na to da gladovanje izaziva neravnotežu elektrolita, povremeni post trebali bi izbjegavati i srčani bolesnici te osobe sa simptomima hipertenzije čija se terapija temelji na ravnoteži elektrolita.
Ako ste se ipak odlučili podvrgnuti povremenom postu, ravnotežu crijevne mikroflore održat ćete s Normia LGG i BB-12 kapsulama i vrećicama. Lišene nepotrebnih aditiva, svojim će pomno izabranim sojevima dobrih bakterija i kompleksom B vitamina pružiti izvrstan oslonac u svladavanju svakodnevnih izazova, čak i u uvjetima manjeg unosa nutrijenata zbog povećane mentalne i fizičke aktivnosti.
I na kraju – ali ne i najmanje važno – svakako se konzultirajte sa svojim liječnikom prije primjene ovakvog režima prehrane.
