Hranom protiv gripe – što jesti, a što izbjegavati
Dok vas prehlada možda neće prikovati za krevet, susretnete li gripu, neće vam biti do adventskih radosti, kućica ni gastro-blaga koja kriju. Manjak apetita tek je jedan od simptoma te zarazne bolesti koja odrasle godišnje “pokosi” u prosjeku dva puta, a djecu i češće. Stoga je kvalitetna prehrana jedan, ali itekako vrijedan prilog oporavku jer upravo se njome valja izboriti za uspješno ozdravljenje.
Zašto je hrana važan mehanizam za “boostanje” otpornosti organizma i koje su namirnice ključ bržeg oporavka od gripe, pročitajte u nastavku.
Što virus gripe čini organizmu?
Prije svega, treba naglasiti kako je u tom meču, kao i u svakom drugom, za pobjedu važno poznavati protivnika i djelovati u skladu s tim znanjem. Zato vam odmah na početku donosimo nekoliko činjenica o prirodi, razvoju i simptomima te zarazne bolesti te onome što se događa jednom kada virus gripe uđe u organizam.
Virus gripe prenosi se kapljičnim putem pa ga je vrlo lako pokupiti. Zbog toga su osobna higijena, držanje distance i prozračivanje prostorija u kojima se boravi od iznimne važnosti. Kada virus pronađe put u organizam, njegovi proteini potiču stvaranje antitijela. Na nesreću, ti su proteini sami po sebi nestabilni i konstantno mijenjaju svojstva pa nam jednom stečena antitijela ne garantiraju doživotni imunitet.
Osim neotpornosti organizma, gripi pogoduje i kratko vrijeme između zaraze i pojave prvih simptoma te moderan, užurban način života koji ne ostavlja previše vremena za kvalitetan oporavak. No, s gripom se nije šaliti. Prebrz i preintenzivan povratak svakodnevnim aktivnostima može dovesti do razvoja infekcije sinusa, bronhitisa ili upale pluća. Zato je važno reagirati odmah pri pojavi vrućice, drhtavice, malaksalosti, jake glavobolje i boli u mišićima.
Moć zdrave prehrane
Gripa je virusna infekcija čijem će suzbijanju pridonijeti kvalitetan odmor, povećan unos tekućine, vitamina i minerala. Već i vrapci na grani znaju da je uravnotežena prehrana važna za opće zdravlje cijelog organizma i rad obrambenog sustava. Stoga je uvijek, a posebno u trenucima malaksalosti i iscrpljenosti, od iznimne važnosti tijelu osigurati optimalan unos kalorija, vitamina, minerala, bjelančevina i ugljikohidrata.
Prema informacijama koje prenosi Zavod za Hitnu medicinu, epidemiološki je dokazana veza između onoga što jedemo i kako se osjećamo: vlakna i antioksidansi koje hranom unosimo u organizam poništavaju štetni učinak slobodnih radikala, tj. sprječavaju napad na lipide od kojih su građene i opne stanica našeg organizma.
Dakle, želite li biti poletni, zdravi i otporni, umjesto čipsa, grickajte orašide ili sušeno voće, mesne prerađevine zamijenite nemasnim mesom (ili još bolje, plavom ribom), a umjesto sladoledom i voćnim jogurtima, zasladite se voćem. Pet do šest porcija voća dnevno dokazano osnažuje oslabljeni organizam, a samo ili u kombinaciji s proizvodima od cjelovitih žitarica, voće je odlično i u prevenciji mnogih sezonskih bolesti.
U čemu leži spas od gripe?
U početnoj fazi gripe obroke bi bilo najbolje rasporediti u više manjih porcija, a na tanjuru neka vam se nađe hrana bogata esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima A, C i E, beta-karotenom, cinkom, selenom i bakrom. Ovisno o preferencijama, dan možete početi smoothiejem od špinata, kelja ili brokule, zobenom kašom s dodatkom suhog voća, žitaricama i orašastim plodovima, kuhanim jajima i integralnim kruhom s namazom od svježeg posnog sira, češnjaka i mrkve.
Kako bi se pospješila razgradnja i izbacivanje nakupljene sluzi te izbjegla dehidracija uzrokovana vrućicom i gubitkom tjelesnih tekućina preko kože, pojačan unos tekućine itekako je važan pa je za ručak najbolje počastiti se juhicom – pilećom, od povrća ili ribljom, sasvim je svejedno, bitno je da nije teška za želudac, da sadrži lako probavljive proteine ili visoko vrijedne bjelančevine, vitamine koji jačaju imunosni sustav i soli koje se gube prekomjernim znojenjem. Prozračan obrok “nadogradite” integralnom rižom ili prosom, a kuhano meso ili ribu “začinite” salatom od korjenastog povrća, rikule, matovilca ili kupusa.
Vrijeme do večere preporučuje se prikratiti sezonskim voćem. Citrusi poput mandarine, limuna, naranče i grejpa odličan su izvor antioksidansa i najbolje ih je konzumirati svježe. Kad poželite malo promjene, rutinu razbijte frapeima od bobičastog voća, pečenim jabukama ili kruškama, kompotima i voćnim salatama. Uz dodatak orašastih plodova (koji su bogati cinkom, mineralom ključnim za sintezu proteina), jogurta, kefira i meda (koji je poznat po svom antibakterijskom i prebiotskom djelovanju), ti će obroci biti i ukusni i nutritivno bogati te ćete uz njih lako izdržati do večere. Zadnji obrok u danu također bi trebao biti lagan pa su za večeru prikladni jednostavni obroci poput batata, povrća kuhanog na pari, svježih sireva, kuhanih jaja i hladnih salata.
Namirnice nepoželjne u borbi s gripom
Jednostavni obroci koje bolestan organizam zahtijeva okusom nisu, nažalost, ni približno privlačni kao začinjena hrana u kojoj svakodnevno uživamo. Stoga je i sama pomisao na hranu manje privlačna u danima kada smo prikovani za krevet.
No, želite li da vam bude bolje, suzdržite se od raznih preljeva, kečapa, senfa, majoneze i sličnih proizvoda jer visok postotak dodanih spojeva i umjetnih šećera može izazvati upale i dodatno oslabjeti već načeti organizam. Okus ručka radije obogatite đumbirom i kurkumom koji djeluju protuupalno ili hrenom.
Također se suzdržite od navike da dan počnete kavom ili crnim čajem jer vas oni mogu dodatno dehidrirati, kao i gazirana pića i alkohol. Prednost ujutro dajte zelenom čaju koji je jak antioksidans ili čaju od sljeza i đumbira, a ručak, umjesto čašom omiljenog vina, privremeno zalijte čašom vode ili nezaslađenog prirodnog cijeđenog soka.
Dok se organizam pokušava izboriti s virusom nije ga poželjno izlagati ni teško probavljivim žitaricama, mesnim prerađevinama ni namirnicama koje obiluju zasićenim mastima. Peciva, lisnata tijesta, masne grickalice, sirevi i prženo povrće teško su probavljivi, što može samo pogodovati razvoju mučnine, bolova u trbuhu i ostalih želučanih tegoba. Zato pomozite svom organizmu dok se bori s virusom, ne samo dovoljnom količinom tekućine, mirovanjem i antipireticima, nego i pametnim odabirom namirnica.
Pametan odabir namirnica i redoviti obroci pomoći će prevenirati razvoj bolesti, ali i ublažiti simptome i posljedice gripe te pridonijeti bržem oporavku organizma. Stoga se, unatoč umoru i malaksalosti, potrudite jesti redovito i hidrirajte se dovoljno.
Ako vam je bolest poremetila probavu, uz dobru prehranu, pomoći će vam i dodaci prehrani, poput Prolife suspenzije. Proizvod sadrži žive bakterijske kulture, preporučene doze vitamina B skupine i glukooligosaharide. Dobre bakterije osiguravaju ravnotežu probavnog sustava, dok vitamini B6 i B12 pridonose normalnoj funkciji imunosnog sustava, ali i smanjuju umor.
