Zdravlje u hrani

Manje šećera, više masti i mnogo kretanja!

Industrijska proizvodnja hrane, koja je uzela maha nakon velikih nestašica hrane tijekom i poslije Drugog svjetskog rata, donijela nam je mnogo dobrih stvari i obilja: goleme količine pšenice, kekse koji dugo traju, juhe iz vrećice i još mnogo toga. No utjecala je i na smanjenje vremena koje provodimo kuhajući te nam usadila neke nezdrave navike, poput konzumacije prevelike količine šećera koja je toliko alarmantna da je vlada Velike Britanije prošloga ljeta službeno smanjila preporučene dnevne doze unosa šećera za 50 posto (na 25 g za žene i 35 g za muškarce). Stoga, ako ste jutros kavi dodali dvije žlice šećera i pojeli jedan jogurt s dodanim šećerom, to je dovoljno. Naravno, ako ne planirate nabaciti još koji kilogram ili deset!

Na ovogodišnji Svjetski dan zdravlja odaberite zdravu hranu – dobro promislite što jedete i kako pripremate namirnice!

Premda je šećer već godinama glavni krivac za jednu od najsmrtonosnijih bolesti našeg doba koju po njemu nazivamo dijabetes tipa 2, rezultati najnovijih istraživanja šokirali su svijet! Za sve su krive dijete zbog kojih smo izbacili unos masti u organizam. U potrazi za energijom okrenuli smo se ugljikohidratima, odnosno šećerima, te zakoračili u gojaznost i pretilost.

Alergije su svuda oko nas

Osim toga, u posljednjih trideset godina, pokazuju istraživanja, broj djece s alergijama na hranu povećao se za nevjerojatnih 50 posto! Danas gotovo da nema učionice u kojoj ne sjedi barem jedno dijete koje je alergično na mnogo manje egzotične namirnice od kikirikija ili kivija. No to nije sve!

Pokazalo se da stanje crijevne flore, koju svatko od nas nasljeđuje rođenjem, značajno utječe na simptome alergijskog rinitisa. Nakon što su to otkrili, znanstvenici su dokazali i da oralni probiotici (S. salivarius, L. acidophilus) pomažu kod čestih upala uha u djece.

Brojni problemi sa zdravljem, poput dijabetesa, uzrokuju i neravnotežu probiotika. Naime, bile dobre ili loše, bakterije u crijevima nisu pasivne: “razgovaraju” s crijevnom sluznicom i utječu na njezino funkcioniranje, a mogu i ispuštati u krvotok tvari koje djeluju vrlo slično kao hormoni. Bez obzira na to što je uzrokovalo neravnotežu, valja je vratiti. No, kao ni kod gubitka kilograma, nije dovoljno samo nabaviti dobar probiotik i popiti ga. Najnovija istraživanja proučavaju vezu između dobrih crijevnih bakterija i vježbanja te pokušavaju otkriti kako njihova interakcija djeluje na naš imunosni sustav.

Birajte zdravu hranu – birajte zdravlje

Da je dobra prehrana temelj dobroga zdravlja, znamo oduvijek: tko slabo jede, teško se nosi i s prehladom, a kamoli s nekom težom bolesti. Ono što smo naučili u posljednjih tri desetljeća jest: dobra prehrana počinje s dobrom crijevnom florom, a zdravo se živi zahvaljujući pozornosti i vremenu koje smo spremni odvojiti prilikom izbora i pripreme hrane.

Stoga na ovogodišnji Svjetski dan zdravlja odaberite zdravu hranu – dobro promislite što jedete i kako pripremate namirnice! Osim da konzumiramo zdravu hranu, trebamo se naime pobrinuti i da hrana koju unosimo bude zdravstveno ispravna. Upravo se ovime bavi ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, a kojih je pet ključeva za zdravstveno ispravnu hranu – provjerite u ovoj infografici.