Uzimanje antibiotika i probiotika

Najčešće neželjene posljedice uzimanja antibiotika su antibiotska rezistencija, poremećaji crijevne i vaginalne mikroflore i negativni utjecaj na imunološki sustav. Kada antibiotici dospiju u crijeva apsorbiraju se u svrhu eliminiranja bakterija koje su izazvale infekciju. Ipak, oni uništavaju i dobre bakterije u mikroflori. Ostaju otporni „supermikrobi“, većinom patogene bakterije koje su razvile toleranciju na neke antibiotike, a njihovo razmnožavanje dovodi do komplikacija kao što su proljev, zatvor, crijevne infekcije i gljivične vaginalne infekcije.

Prolife probiotik uravnotežuje crijevnu mikrofloru i spriječava probavne smetnje, a za regulaciju vaginalne mikroflore preporučujemo Lactogyn.

Učinkovita pomoć u sprečavanju neželjenih nuspojava tijekom terapije antibioticima su probiotici, ”dobre bakterije” od kojih su najkorišteniji sojevi Bifidobacterium, Lactobacillus i LGG (Lactobacillus rhamnosus). Probiotici koče stvaranje toksičnih supstancija i uspostavljaju ravnotežu između tzv. dobrih i loših bakterija, obnavljajući crijevnu i vaginalnu mikrofloru. Mogu se preventivno uzimati zajedno s antibiotskom terapijom, pri čemu sprečavaju moguće komplikacije. Ipak, imajte na umu da se probiotici uzimaju barem dva sata poslije uzimanja antibiotika. Kada biste ih uzimali istovremeno, antibiotici bi uništili dobre bakterije probiotika i njihov povoljni učinak bi izostao.

Prolife probiotik uravnotežuje crijevnu mikrofloru i sprečava probavne smetnje, a za regulaciju vaginalne mikroflore preporučujemo Lactogyn. Normia probiotik obnavlja i štiti crijevnu mikrofloru, a namijenjen je svim dobnim skupinama, odraslima, djeci pa i trudnicama.

Raznolikost i ravnoteža bakterija u probavnom traktu neprocjenjivo su važni za zdravlje. Imajući to na umu, jasno je da biste ih trebali očuvati i u svakodnevnom životu, a ne samo sanirati u slučaju korištenja antibiotika.