Tradicijske barke Jadrana
Morima i oceanima čovjek plovi od davnina, a iako se ponekad među tim golemim vodama svijeta Jadransko more čini malo i nezanimljivo, to nije tako. Njegova burna i bogata prošlost tome svjedoči, kao i niz brodova koji su ovdje nastali i koji su Jadranom u svoje doba plovili i vladali.
Mala, pokretljiva liburna je rimska galija koja ima po jedan red vesala sa svake strane. iako je riječ o rimskom brodu, njezino ime nosi trag podrijetla: Rimljani su dizajn ove brodice preuzeli od ilirskog plemena Liburna. Liburna je ušla u povijest bitkom kod Akcija 31. g. pr. Kr. kada je flota cara Oktavijana Augusta, opremljena upravo ovim brzim brodicama, potukla mnogo veću flotu slavnog rimskog-egispatskog ljubavnog para, Antonija i Kleopatre. Liburna je bila najbrži brod Mediteranu u antici, brzine do 16 čvorova, koju joj je donosila kombinacija uskog i plitkog dna i velikog latinskog jedra.
S druge strane, leut, jedna od najstarijih veslarica na jedra što su plovile hrvatskim obalama, nema brzinu, ali je zato otporan na jake vjetrove i valove. Ovaj su brod posebno voljeli Neretaljani i Omišani. Postoje veliki i mali leuti, a svi mogu nositi do 6 tone ribe. Nosi i isto broj vesla, a izgledom sliči na gajetu, samo je znantno masnivniji. S pokrivenom palubom koju vole ribari i skočnicom na pramcu koju vole djeca, leut je i danas popularna brod na Jadranu.
Kako su onda Omišljani bili gusari ako su voljeli taj spori leut? Pa, imali su omišku strijelu, brod na vesla s jednim jarbolom i plitkim gazom zbog koje je bio vrlo pokretan pa se mogao brzinom strijele povući u korito rijeke Cetine nakon gusarskog pohoda. No,omiški gusari nisu tu stali – sagradili su Mostinu, poseban podvodni zid u koritu Cetine na samom ulazu u more koji je imao samo jedan otvor i to onaj za omiške strijele. Svi neprijateljski brodovi su se tu nasukali.
Jadran je imao i svojih radnih brodova u davna vremena. Najmanji, ali i najubojitiji bila je hrvatska kondura za koju znamo jer ju je opisao bizantski car Konstantin Porfirogenet. Bila je riječ o uskoj i brzoj veslarici s četvrtastim jedrom s kojom su Hrvati plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Legende kažu da je je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača na kondurama.
No, za vrijeme tog kralja u Jadranom je plovila još jedna vrsta broda, čiji opis nigdje nije zapisan – sagena. Povjesničari pretpostavljaju da se radilo o križancu između trgovačkog i ratnog broda, dugom 20 i širokom 4 metra, a s gazom od svega 1 metra. No, kako riječ sagena potječe od grč. sagene što znači “velika mreža”, nagađa se da se ova brodica vjerojatno najviše koristila za ribarenje.
Komentiranje je zaključano.