Ptice koje žive s morem

Te se druželjubive ptice, što po cijeloj Zemlji žive blizu mora i imaju kožne plivaće opne između nožnih prstiju, ipak ne udaljavaju previše od obale. To ih čini obalnim pticama koje su nekada davno donosile veliko veselje moreplovcima naviještajući im blizinu kopna.

Pravih morskih ptica u Sredozemlju, u odnosu na oceane, ima relativno malo. Ipak, na najizloženijim rtovima i otočićima Jadrana te srednjojadranskim pučinskim otocima živi 27 vrsta morskih ptica, od kojih se tek desetak u nas stalno gnijezdi, dok ostale samo svrate u prolazu prema jugu ili sjeveru.

Čigre su na Jadranu česte, ali rjeđe od galebova. Vole nastanjavati izloženije olujne obale gdje mogu graditi gnijezda s drugim pticama, često upravo galebovima. Kod nas je najčešća obična čigra koju na Kvarneru nazivaju tunarica, a gnijezdi se na otočićima Galun i Kormat te na Kornatima i Vrhovcima kod Lastova.

Vranac huholjac je kormoran koji je vrlo rijedak gost na Jadranu. Voli nedostupne klisuraste obale olujnih rtova i pučinskih otoka, a nije sasvim sigurno da se zaista i gnijezdi u nas. U Dalmaciji ga zovu ronac, na Kvarneru merag, a na Visu njorak.

I za maloga zovoja, dugovječnu pticu koja se voli gnijezditi i živjeti u udubinama stijena kakve najčešće pronalazi na zapadu Britanije i u priobalju Sredozemnoga mora, mislilo se da se ne gnijezdi u nas. No, gregule, kako ih nazivaju Dalmatinci, potvrđeno rade gnijezda na kvarnerskome Prviću, Golom otoku, Jabuci, Svecu, Sušacu i Palagruži.

Na udaljenima Svecu i Jabuci, kao i na Biševu blizu Visa, gnijezdi se i burna zlogodnica, mediteranska podvrsta pučinske ptice oceanskih otočića, burnice. Obožava ekstremno olujne otočiće, a moguće ju je vidjeti oko Visa, i to samo za olujnoga juga kada se u parovima ili manjim jatima približava viškim vanjskim otocima.