Riba paun – je li njezina pojava u Jadranu razlog za zabrinutost?
Hridi i grebene našega kristalno čistog i bistrog mora, osim turista, zavoljele su i određene egzotične vrste riba. Neke dođu i nestanu, a druge se pak odluče zadržati – poput ribe pauna. Doznajte treba li vas zabrinjavati ulazak te riblje vrste u jadranski bazen i što njezina pojava znači za autohtonu floru i faunu Jadranskoga mora.
Godine 2020. u Jadranu je registrirano 456 ribljih vrsta, a od tada ih se trajno naselilo još šest. Jedna od pridošlica je i Pterois miles – riba paun ili vatrenjača. Ta je vrsta na Mediteranu prisutna još od 2012. godine, a u naše more dosad nije zalazila zbog niskih temperatura. Prvi primjerak uočen je tek prošle godine kod otoka Visa, i to na petnaest metara dubine.
Iako ne napada ljude, ipak nam nije dobrodošla jer istiskuje autohtone riblje vrste. U zapadnom Atlantiku istrijebila je čak 65 posto koraljnih riba u samo dvije godine, a obalu Cipra kolonizirala je za samo godinu dana. Dugovječan i prilagodljiv predator koji se mrijesti tijekom cijele godine te u skupinama vreba i lovi rakove, glavonošce, školjke i druge ribe, zadnje je što treba našem ekosustavu već “načetom’’ buktećim turizmom i pretjeranim izlovom.
Prvi korak u očuvanju bioraznolikosti i autohtonih, ekonomski važnih riba poput škarpine i cipla je smanjenje izlova grdobine, hobotnice i raže te očuvanje njihovih prirodnih staništa. Osim poticanja prirodne selekcije, širenje tog invazivnog proždrljivca može se suzbiti i kontroliranim izlovom.
Pritom ipak treba biti vrlo oprezan jer se iza atraktivnog i upečatljivog izgleda kriju bodlje prepune termolabilnog otrova. Iako ekstremno bolan, ubod ribe pauna rijetko je fatalan, ali izaziva oticanje i paralizu ekstremiteta te povraćanje i teškoće s disanjem.
Nađete li se u toj nezavidnoj situaciji, reagirajte brzo i spas potražite u vrućoj vodi (najviše do 46 stupnjeva Celzijevih) dok se termolabilni otrov ne raspadne (minimalno 30 minuta), nakon čega nastavite i sa simptomatskim liječenjem.
