Prijevremeni porod i nedonošče

Svakoj budućoj majci najvažniji datum u kalendaru je njezin termin poroda. U skladu s njim prati se razvoj trudnoće, planiraju se liječnički pregledi i obvezne pretrage. Trudnice se tome danu raduju, ali i strahuju od njega – hoće li do tada dječja soba biti opremljena, torba za rodilište spakirana, a mama psihički spremna za porod? Ipak, samo se jako mali postotak beba rađa na sam dan termina, procjene kažu tek između 2 i 5 %.

Nedonesene bebe teško zadržavaju toplinu pa uvijek trebaju imati kapicu i biti toplo odjevene

Prijevremenim porodom smatra se svaki porod koji nastupi prije 37. tjedna trudnoće, dakle tri tjedna prije zakazanog termina. Beba je od 35. tjedna dovoljno razvijena da može preživjeti bez dodatnih intervencija, ali svaki je prijevremeni porod rizičan na svoj način. Što je raniji, to je opasnost po bebu veća, no ipak, zahvaljujući tehnologiji i educiranosti bolničkog osoblja, danas čak i one bebe koje se rode s 25 tjedana imaju dobre šanse za preživljavanje.

Preuranjeni porod može započeti bilo kada, isto kao da se radi i o normalnom porodu – trudovima ili pucanjem vodenjaka. Ponekad se porod može zaustaviti određenim lijekovima, ali tada je potrebno strogo mirovanje i ostanak u bolnici. U nekim situacijama, recimo ako majka ima izrazito visok tlak, biti će potrebno inducirati preuranjeni porod, kako bi se izbjegle dodatne komplikacije za bebu i majku.

Postoje i mnogo suptilniji simptomi preuranjenog poroda, koji ne bi smjeli ignorirati: sukrvica ili vaginalno krvarenje, česte kontrakcije maternice (koje ne moraju biti bolne), bolovi u trbuhu pa čak i proljev. Svi ovi simptomi mogu biti i bezopasni, no ukoliko se pojave bez odlaganja se javite liječniku.

Postoji nekoliko faktora koji povećavaju mogućnost od preuranjenog poroda: višestruka trudnoća (kada majka nosi više od jednog djeteta), pušenje, pothranjenost majke, bolesti poput preeklampsije, dijabetesa, urinarnih i vaginalnih infekcija, srčanih bolesti, bolesti maternice, problemi s tlakom, stresne situacije, prijašnji pobačaji i preuranjeni porodi.

Nedoneseno dijete razlikuje se od donesenog prvenstveno svojim izgledom – osim što je sitnije, ima i tanju kožu bez masnog tkiva, veću glavu u odnosu na tijelo, rijetku kosicu, slabiju motoriku, a ponekad i dlačice po cijelom tijelu. Bebin respiratorni sustav nije do kraja razvijen pa najčešće nastupaju problemi s disanjem. Osim njih, nedonošče može imati problema s probavom, imunološkim sustavom, bubrezima, razvojem mozga. Zbog svega toga smještaju se u inkubatore u kojima se griju i prate se sve njihove vitalne funkcije.

Susret s inkubatorom može biti šokantan za roditelje – njihova mala, bespomoćna beba okružena je cjevčicama i iglama. Iako se za bebu u tom slučaju brine tim vrhunskih stručnjaka, znajte da joj i vi možete pomoći i to prije svega svojom prisutnosti. Pričajte joj, pjevajte, mazite je koliko je moguće. Položite je na prsa da čuje otkucaje vašeg srca – dodir kože na kožu stimulirat će neurone i potaknuti njezin mentalni razvoj. Osim majke, ovo može jednako uspješno raditi i tata.

Ako je beba dovoljno sazrela da može sisati (iza 30. tjedna) pokušajte je dojiti. Dodir vaše kože biti će od neprocjenjive važnosti pa se nemojte obeshrabriti ako prvi podoji ne uspiju, nego ustrajte. Ako je ne možete direktno dojiti, obavezno se redovno izdajajte kako bi održali laktaciju do dobi kada će beba moći sisati. Zapamtite da je vaše mlijeko puno antitijela koje nedonešenoj bebi itekako trebaju kako bi obranila svoj krhki organizam od infekcija.

Po otpuštanju iz bolnice važno je prvenstveno imati na umu da nedonesene bebe teško zadržavaju toplinu pa uvijek trebaju imati kapicu i biti toplo odjevene. Problem će možda biti pronaći tako malenu odjeću, ali ne smeta ni ako je koji broj veća. Beba će i dalje uživati u vašem dodiru, maženju, kupkama, vježbanju i masaži. Posebnu pažnju treba obratiti njezinoj nježnoj koži koja je sklona isušivanju jer nema dovoljan broj masnih stanica. Mažite je uljem i pritom masirajte kako bi potaknuli cirkulaciju. Bebin vid još nije dovoljno razvijen pa ona zasad upoznaje svijet uglavnom preko drugih osjetila. Upoznajte je s toplim, hladnim, hrapavim, glatkim, pjevajte joj, puštajte glazbu, razgovarajte u njezinoj blizini.

Prerano rođene bebe smatraju se neurorizičnima, to jest imaju pojačan rizik od komplikacija u daljnjem razvoju. Zato ćete po otpuštanju iz bolnice morati ići na određene pretrage. Ako u bilo kojem trenutku posumnjate da se vaša beba ne razvija kako bi trebalo, odmah se obratite liječniku koji će vas uputiti na daljnje pretrage i preglede. U slučaju bilo kakvih zaostajanja neizmjerno je važno što prije početi s odgovarajućom terapijom, stoga ne odlažite posjet liječniku. Neka vas tješi da se čak 9 od 10 neurorizične djece, uz redovno vježbanje, do prve godine života posve izjednači u razvoju s djecom rođenom u redovnom terminu.

Slične probleme kao i prerano rođene bebe mogu imati bebe koje su rođene u terminu, ali s malom porođajnom težinom – manjom od 2500 grama. Ove bebe brzo gube toplinu, ali su sposobne sisati, a najbolja hrana im je majčino mlijeko. Većina beba rođenih s malom porođajnom težinom uz dojenje brzo dobiva na težini i u periodu od 6 mjeseci do godine dana sustigne svoje vršnjake po kilaži.