Nove vrste spužvi u Jadranu
Spužve su, od 2017. godine i službeno, jedne od najstarijih životinja na planetu, starije čak i žarnjaka. U Jadranu ih ima oduvijek, no slabo su istražene. Ipak, danas se to mijenja.
Spužve su vrlo jednostavna bića, a na planetu Zemlji žive već 540 milijuna godina, još od doba kambrija. Ne kreću se, žive pričvršćene za morsko dno te nemaju ni organe ni tkiva, iako su višestanične životinje. Znanstvenici smatraju da je onaj jedan zajednički predak, kojeg dijele sve životinje koje danas žive na Zemlji, bio vrlo sličan spužvi.
Spužve imaju važnu ulogu na morskome dnu. U njima se skrivaju mnogi morski organizmi kako ih veće i brže životinje ne bi pojele, a neki pak u spužvama traže hranu. Tu su i brojne bakterije, koje također služe kao hrana i energija za neke morske organizme.
U Jadranu živi 39 vrsta spužvi vapnenjača, među kojima je i novih šest, o kojima je znanstveni rad objavljen 2017. godine. Riječ je o šest vrsta spužvi vapnenjača. Vapnenjače imaju kostur izgrađen od kalcijeva karbonata i po tome se razlikuju od ostalih spužvi koje imaju kosture od silicijeva dioksida. Stoga su i veoma osjetljive na zakiseljavanje mora jer se kalcij karbonat topi u kiselom okolišu. Isti problem imaju koralji i školjkaši u svim morima svijeta jer je posvuda izražen problem zakiseljavanja mora.
Spužve vapnenjače prvi su, još u 19. stoljeću, istraživali znanstvenici Haeckel i Schmidt, i to upravo na Jadranu, niz dalmatinsku obalu. Međutim, neki su popisi izgubljeni, a i ništa nije sistematizirano sve do 2017. godine i otkrića novih vrsta spužvi.
Sada ih je sistematizirano 39, a rad su objavili hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR). Spužve vapnenjače iz našega mora opisali su kao nitko do sada te je zabilježeno kako one ne postoje nigdje drugdje na svijetu, što znači da su endemske za Jadransko more. Uzorci svih tih spužva mogu se pronaći u Prirodoslovnome muzeju u Rijeci.
