Nove vrste riba u Jadranu
Nove vrste riba u neko more mogu doći jer su pobjegle iz akvarija, ili su aktivno migrirale zbog klimatskih promjena, ili su pratile brodove pa zalutale.
Koje su to vrste naselile naše more u zadnje vrijeme? To je teško odgovoriti jer je potrebno da prođe još godina da bi znanstvenici saznali koje su točno vrste od onih koje su posljednjih deset godina uočene u Jadranskom moru tu da ostanu jer im je ljepše i čišće nego drugdje, a koje su samo u prolazu.
Jadransko more je u ribljem svijetu poželjna destinacija: ima specifičan ekosustav, fine dubine, zanimljive plićake i bogato je hranjivim tvarima. Sve što ribe mogu poželjeti! Ukupno 401 zabilježena vrsta ribe živjela je u Jadranu 1996. godine, a trenutačni broj vrsta i podvrsta je 434.
Sedam novih vrsta otkrivenih u južnom Jadranu su dubokomorske vrste, što znači da žive na velikim dubinama, a 14 je vrsta lesepsijskih migranata, riba koje su u Jadran došle kroz Suez iz Crvenog mora.
Neke novopridošle vrste ne utječu povoljno na prirodnu ravnotežu pa je to razlog za brigu. Među njih spada srebrnopruga napuhača koja kida ribarske mreže te grize ulovljene ribe u mrežama. Ima visoku stopu razmnožavanja te je se nije lako riješiti, a najvjerojatnije je poznaješ pod drugim imenom – fugu. Da, riba s otrovom 1250 puta jačim od cijanida možda je novi stanovnik južnog Jadrana!
Lesepsijski sprinter pak jede sve bukve, gire, trlje, inćune i srdele koje mu dođu na put, dok tamna mramornica i bodljikava mramornica u našem dijelu Mediterana ugrožavaju autohtonu vrstu salpe jer obje vrste jedu isto bilje!
Neke pak pridošlice su fina riba za jesti pa je njihov gospodarski utjecaj pozitivan, iako onaj ekološki baš i nije sjajan. Tupousna barakuda i žutousna barakuda srodne su šaranu, a kirnja bjelica, narančasto-pjegasta kirnja i češljasta kirnja skupocjene su i vrlo tražene ribe pa je to dobra vijest za ribare koji ih love i prodaju.
