Najpoznatije (pod)morske priče: Teuta

Četiri stotine godine prije Krista od ušća rijeke Neretve preko Makarskoga primorja pa sve do Sveca još nije bilo Hrvata. Starim Grcima, koji su osnovali mjesto Pharos, upravo su se tada u susjedstvo doselili Iliri iz plemena Ardijejaca.

Za razliku od susjeda Grka, Ardijejci nisu znali čitati i pisati pa o njima i nema mnogo zapisa, ali zato ima narodnih priča o slavnim gusarima koji su Grcima, a poslije i Rimljanima, često napadali brodove. Zato su i Grci i Rimljani pisali o njima pa znamo da narodne priče nisu samo priče. Pokazuju nam to i imena: u Koščaku kod mjesta Sućuraj na otoku Hvaru još uvijek stoji kameni zid koji se zove Teutin zid, a utvrdu na otoku Svecu u narodu se naziva Teutin grad ili Teutina kula.

Teuta je dvjestotinjak godina prije Krista vladala područjem od Biograda do Albanije, a njezini su Iliri žarili i palili Jadranskim i Jonskim morem. Njezinu Ilirskom kraljevstvu pripadao je i današnji Stari Grad, grčki Pharos, jer ga je za nju osvojio vojskovođa Dimitrije Hvarski, zapovjednik ilirske mornarice.

Teutini gusari toliko su išli na živce Rimljanima da su na njih i na nju poslali 200 ratnih brodova sa 20 000 vojnika. Unatoč tome što se Teuta dobro držala u tom prvom Ilirskom ratu, na kraju se ipak morala predati jer ju je Dimitrije izdao. No, nije mu se isplatilo: u drugom Ilirskom ratu Rimljani su ratovali protiv njega i osvojili cijeli Hvar, da bi poslije, u trećem Ilirskom ratu srušili cijelo Ilirsko carstvo.

Mnogo se toga o Ilirima zaboravilo, ali Teuta je ostala u sjećanju, pričama i toponimima i Hrvata, i Crnogoraca i Albanaca. U glavnom gradu Albarnije, Tirani, Teuta ima i svoj spomenik, dok u sjevernoj Albaniji mjesto Perast nosi ime po plemenu Pirusti koje je Teuta tamo naselila da iz kule na današnjem otoku Sv. Juraj čuvaju ulaz u njezino kraljevstvo. Iz Crne Gore, pak, kretali su slavni gusarski pohodi Ilira, a, prema pričama, u crnogorsko mjesto Risan Teuta se sklonila nakon poraza u ratu.

U Hrvatskoj, slavnu ilirsku vladaricu posebno vole u neretvanskom kraju. Lokalne legende, naime, tvrde da je bila podrijetlom iz Metkovića. Stoga posebnu inspiraciju u njoj nalaze neretvanske lađarice koje žele i tradicionalni maraton lađara na Neretvi nazvati njezinim imenom.