Morski planktoni – sitni, a prebitni
Svijet oko nas prepun je iznimno sitnih, gotovo nevidljivih bića. Međutim, o njihovu postojanju ovisi milijarde života diljem našega plavog planeta.
Plankton čine golom oku nevidljivi organizmi koji u velikim količinama plutaju svjetskim morima. S obzirom na to da je riječ o toliko sitnoj materiji da, primjerice, u žličici vode može biti i do 2 milijuna organizama koji se smatraju planktonom, uglavnom smo nesvjesni njihova postojanja pa o njima i ne razmišljamo. No, trebali bismo. Iako tako sićušan, plankton je iznimno važan dio prehrambenog lanca najvećih sisavaca na svijetu, a biljni plankton osobito je bitan u preradi ugljičnog dioksida, odnosno oslobađanja kisika. Suprotno dugogodišnjem uvriježenom mišljenju da plućima svijeta treba smatrati Amazonsku prašumu, nedavno je otkriveno kako se zapravo mnogo veći i za naš planet značajniji proces fotosinteze odvija u – oceanima.
Iako tako sićušan, plankton je iznimno važan dio prehrambenog lanca najvećih sisavaca na svijetu, a biljni plankton osobito je bitan u preradi ugljičnog dioksida, odnosno oslobađanja kisika.
Postoji biljni (fitoplankton), životinjski (zooplankton) i bakterijski plankton, a zajednička im je karakteristika da je riječ o nakupini bića koja slobodno plutaju jer nemaju mogućnosti usmjeravanja vlastitoga kretanja, odnosno ovise o vodenim strujanjima. U tom smislu, najveće planktonske nakupine čine zapravo – meduze. Plankton ne nalazimo samo u morima, nego i u slatkim vodama. Nažalost, zbog česte i uglavnom pretjerane upotrebe umjetnih gnojiva, slijevanjem podzemnih voda u vode stajaćice nerijetko dolazi do pomora planktona.
Planktonska zajednica u arktičkim vodama posebno je značajna jer se njome hrane veliki kitovi, ali i jata velikih riba. Bez zooplanktona u tim ledenim vodama, svijet bi bio siromašniji za nekoliko vrsta najvećih sisavaca koje danas žive na našemu planetu.
U našim pak krajevima o planktonu najčešće govorimo tijekom ljeta, kada se na površini mora može primijetiti sluzava masa, koju povezujemo s pojavom koju nazivamo cvjetanje mora. Ono se najčešće događa krajem lipnja i početkom srpnja, kada zbog izmjena temperature vode, pojačanih oborina ili snažnije koncentracije fosfata dolazi do cvjetanja fitoplanktona. Zbog slabijeg strujanja sluzave se nakupine mogu zadržati u većoj količini u blizini obale, ali, iako mogu biti neugodna pojava za kupače, u bakteriološki zdravome moru one nisu opasne. Iako znanstvenike zabrinjava što se ta pojava sve češće događa, kupače nikako ne bi trebala omesti u uživanju na godišnjem odmoru.
