Morski konjic

Stvorenje koje živi u moru, a nije riba niti joj sliči – morski je konjic! I činjenica da izgledom nalikuje na sisavce koje ljudi obožavaju nije jedina čudna stvar kod morskog konjica. Ima ih još mnogo, mnogo…

Djecu rađa tata

Da, kod morskih konjica je obrnuto! Ženka morskog konjica u torbicu mužjaka položi 580 jajašaca, a on će ih u svome tijelu nositi deset do dvadeset pet dana, ovisno o tome koliko je more toplo. Iz tatine torbice izlazi mnogo mladih, izgledom nalik odraslima i dugi oko 15 – 16 mm, ali ih većina ne dočeka odraslu dob.

U Jadranu žive dvije vrste

Na svijetu postoje 53 vrste morskih konjica; najmanji – patuljasti konjic – visok je samo 2,5 centimetara, a najveći – malajski morski konjic – naraste čak do 25 centimetara. U Jadranu žive dvije vrste: dugokljunić, koji naraste do 16 centimerata, i kratkokljunić, koji naraste do 15 centimetara. Koji je koji, teško je reći jer je taj jedan centimetar razlike najčešće u – kljunu.

Jedan voli cijeli Jadran, a drugi samo sjever

Ipak, možemo ih razlikovati po tome gdje najradije obitavaju – dugokljunić voli pliće more, od 3 do 12 metara dubine, dok se kratkokljunić usudi otplivati i tamo gdje je do dvadesetak metara duboko, pogotovo zimi. Dugokljunić živi duž cijele jadranske obale, a voli i otoke. Kratkokljunić pak najviše voli zapadnu obalu Istre i obalu srednjeg Jadrana.

Stalno jedu i kolutaju očima

Morski konjici su maleni, a usta su im još manja. Hrane se tako da njima jednostavno usisaju plankton, ali i sitne račiće i riblje ličinke dok se svojim svinutim repom drže za alge među kojima se skrivaju. Moraju stalno jesti jer nemaju želudac pa nemaju ni gdje spremati hranu. Uz to, svako oko mogu micati samostalno, da bi lakše spazili ručak.

Mali kameleoni koji stoje u moru

Po glavi i trupu često imaju izrasline, zbog kojih se mogu savršeno sakriti među alge, i to tako da se za njih drže uspravno, uz malu pomoć leđne peraje – to je njihovo plivanje. Ima ih u raznim bojama – od smeđe preko crvene i žute do crne. Ima ih i točkastih, žutih sa svijetloplavim točkama, a kratkokljunić ponekad ima bijele točkice. Osim što mijenjaju boju tijela da bi se lakše stopili s okolinom, njome signaliziraju i vlastito raspoloženje.

Mnoštvo imena i simbola

U Hrvatskoj se nazivaju: božjak, peteh, morski konjic, morski konj, kobila, kobilica. Pomorcima su simbol snage i dobre sreće, stari Grci smatrali su ih simbolom snage, a Irci i Kelti hrabrosti i tolerancije na moru. Oči koje se mogu micati zasebno učinile su ih simbolom budnosti i opreza.

Komentiranje je zaključano.

Prethodni članak
Rigojanči
morski-konjic-ndash-jgl-obitelj