Mitovi i legende o gripi i prehladi

Gripa se ne može dobiti od cjepiva protiv gripe. I točka. Cjepivo sadrži umrtvljeni virus ili samo proteine s površine virusa koji potiču imunosni sustav na stvaranje antitijela. U prijevodu, crvenilo, otok oko mjesta cijepljenja ili čak bol u ruci moguće su posljedice, ali gripa ne.

S druge strane, gripu (pa i prehladu) mogu širiti i osobe koje uopće ne pokazuju simptome bolesti. Čak i poslije tjedan dana osobe slabijeg imuniteta ili djeca mogu i dalje biti zarazni.

Antibiotici ne predstavljaju nikakvu zaštitu od gripe, niti pospješuju izlječenje.

Prehlada i gripa veoma uspješno putuju zrakom, i to do udaljenosti od dva metra, što je idealno za javni prijevoz i napučene gradske punktove. A povrh toga, dodirne li zaražena osoba kvaku na ulaznim vratima ili telefon, virus će tim putem sasvim lijepo i ugodno promijeniti domaćina.

Ipak, nitko u povijesti čovječanstva nije dobio gripu ili prehladu izlaskom na hladnoću bez kaputa ili mokre kose. Riječ je o virusnim oboljenjima koja se šire isključivo izlaganjem virusima. Antibiotici ne predstavljaju nikakvu zaštitu od gripe, niti pospješuju izlječenje. Oni se bore protiv bakterijskih upala, pa je njihovo nekontrolirano uzimanje tijekom gripe ili prehlade najčešće kontraproduktivno.

Tjelesna aktivnost na hladnoći nipošto ne uzrokuje prehladu i gripu. Dapače, premda je tijekom zime više virusa “u opticaju”, redovita tjelovježba djeluje kao odlična prevencija. Otprilike tri četvrtine zaraženih pokazuje simptome, dok četvrtina njih ima asimptomatsku infekciju. Ipak, i oni su zarazni. Suprotno uvriježenim predrasudama, suh i zagrijan zrak u prostorijama ne pogoduje širenju virusa.

Redovito cijepljenje dokazano je najbolja prevencija prehlade i gripe. Postotak uspješnosti cjepiva obično se kreće između 70 i 90 posto. Ponekad znanstvenici “promaše” jer pogrešno predvide soj gripe ili se pak pojavi nova mutacija protiv koje je cjepivo manje uspješno. Ali statistika svakako ne laže: cjepivo je najpouzdaniji način borbe protiv gripe.