Koraljni grebeni Amazone

Na ušću Amazone miješaju se slatka i slana voda, što u pravilu nisu uvjeti za nastanak koraljnih grebena jer su na takovome području uobičajene česte promjene saliniteta, količine svjetlosti, sedimentacije i kiselosti vode. Kako svi ti uvjeti snažno utječu na život koralja, znanstvenici su navikli na odsutnost koraljnih grebena na ušćima rijeka u tropskim područjima u kojima koralji inače grade svoje prekasne kolonije.

Međutim, međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta u Georgiji i Federalnoga sveučilišta Rio de Jainero u travnju ove godine objavio je da su otkrili koraljne grebene upravo na takvoj lokaciji – ušću rijeke Amazone u sjevernoatlantski ocean!

Vadeći uzorke iz rijeke, u pokušaju da dokuče kako i koliko rijeka utječe na okolni ocean, jedan od istraživača poželio je ući u trag koraljnim ribama za koje je čitao da se pojavljuju u tom području. No, kako je originalni članak objavljen davnih 1970-ih, znanstvenici nisu isprve, unatoč modernoj tehnologiji poput GPS-a, uspijevali pronaći točne koordinate.

Nakon više pokušaja, koraljni su greben pronašli sondiranjem oceanskoga dna, a otkriće potvrdili uzimanjem uzoraka, odnosno, kako je rekla jedna članica tima, vađenjem “najljepših i najšarenijih životinja koje sam ikad vidjela na nekoj ekspediciji”.

Znanstvenici smatraju se da bi mikroorganizimi u vodi ušća mogli biti poveznica prehrambenih lanaca rijeke i grebena. Na južnome kraju grebena faunu čine koralji i druga fauna koja se hrani fotosintezom, dok na sjeveru ima više spužvi i faune koja se hrani onim što rijeka izbaci u ušće.

Na žalost, grebeni su možda već u opasnosti zbog povećane razine kiselosti i povećanja temperature oceana, ali i zbog potencijalnih novih naftnih bušotina u tom području.