Koralji Jadrana
Znate li da latinski naziv za koralje u prijevodu znači “cvjetajuća životinja”? Do sada je zabilježeno više od 6000 vrsta tih predivnih, neobičnih životinja što žive isključivo u vodi, a može ih se naći u svim morima svijeta, i to do dubine od čak 6 kilometara!
Neke vrste koralja žive u plitkoj i bistroj vodi. Oni tvore grebene – predivne strukture o kojima smo već pisali – koji su, osim što su dom slavnoj ribici Nemo, najveće strukture u prirodnome svijetu. Mnogi ih smatraju i najljepšima od svih prirodnih ljepota.
U Jadranu takvih, golemih grebena nema. No, to ne znači da nema koralja. Najpoznatiji je crveni koralj, koji još od davnina opčinjava ljude. Egipćani, Grci i Rimljani koristili su ga u izradi nakita i pripisivali mu čarobna svojstva. Danas znatno manje ljudi vjeruje da su crveni koralji, koji žive na dubinama od 5 do 200 metara i narastu do otprilike 40 centimetara, čarobni, no crveni nakit i dalje je vrlo, vrlo popularan. Još uvijek ga se daruje ženama koje ne mogu zatrudnjeti jer je to jedno od davnih vjerovanja koje se, eto, održalo do današnjih dana.
U Jadranu ima i drugih, manje slavnih, ali jednako zanimljivih koralja. Blijeda ručica je meki koralj koji izgledom podsjeća na crvene prste prekrivene bijelim dlačicama. Živi na morskome dnu i kamenju te na ljuskama rakova i glavonožaca.
Morsko stabalce, koje možeš pronaći na Kornatima, meki je koralj koji podsjeća na iznimno razgranato žuto stablo oblika lepeze, a može narasti i do 50 cm dužine. Ljudi ga još zovu žuta rožnjača ili bradavičasta rožnjača. Morsko pero malo je manje, do 30 centimetara, a ime je dobilo po svom izduženom tijelu s kojega izbijaju brojni manji izdanci, dajući mu izgled pera.
U Jadranu postoji i crni koralj, koji nema veze s gusarima, ali postaje gotovo jednako rijedak kao i pravi gusarski kapetani. Zato spada u zaštićene vrste. Kad je živ, iznimno je jarkih boja, unatoč imenu koje je dobio po vrlo prepoznatljivoj crnoj boji svojega kostura. Uz to, prekriven je sićušnim izraslinama nalik trnju.
U koralje spadaju i moruzgve, često i rado viđene diljem Jadranske obale jer vole biti u zoni plime i oseke na kamenitoj podlozi. Za razliku od većine koralja, neke moruzgve mogu se kretati, odnosno plivati, i to pomoću svojih pipaka. Najpoznatije moruzgve u Jadranu su crvena i smeđa.
Na Jadranu se, prema legendama, koralje smatralo cvjetovima koji se okamene kada ih se izvadi iz mora.
Komentiranje je zaključano.