Koliko nam je dovoljno sna?

Posljednjih se godina u javnosti sve češće govori o sveopćoj iscrpljenosti i tegobama uzrokovanim kroničnom neispavanošću i umorom nastalim zbog količina obveza i mogućnosti koje su nam danas nametnutne. Nebitno jeste li muškarac ili žena, biti uspješan u obitelji i poslu, k tome izgledati lijepo i zdravo te još pronaći vremena za sebe i svoje hobije, nije lako postići u samo 24 sata.

Nekadašnja paradigma o 8 sati sna, 8 sati rada i 8 sati za sve ostalo odavno je napuštena zbog sve veće količine posla i broja prekovremenih sati koji sve češće postaju pravilo, a ne iznimka.

Osjećaj odmorenosti, mogućnost učenja pa u skladu s tim i sama uspješnost u obavljanju različitih zadataka ne ovise isključivo o samoj količini sna, nego i o njegovoj kvaliteti, odnosno količini faza koje je naš mozak uspio proći tijekom noći.

Premda se spavanje, kada ljudsko tijelo miruje i naizgled ne radi ništa, čini kao vrijeme koje je najlakše žrtvovati kako bismo ga iskoristili za nešto drugo, pokazalo se da je to sve samo ne pametna ideja. Naime, suvremena istraživanja mozga pokazala su da vrijeme spavanja nije samo vrijeme odmora tijela: tijekom spavanja naše se tijelo priprema za novi dan, ali je naš mozak cijelo vrijeme aktivan, samo što u različitim fazama spavanja obavlja drukčije funkcije te se na drukčije načine priprema za novi dan. Osjećaj odmorenosti, mogućnost učenja pa u skladu s tim i sama uspješnost u obavljanju različitih zadataka ne ovise isključivo o samoj količini sna, nego i o njegovoj kvaliteti, odnosno količini faza koje je naš mozak uspio proći tijekom noći. U pravilu, što ih više uspije proći, to smo idući dan odmorniji i lakše učimo. Stoga, dug, ali isprekidan san poremećen raznim smetnjama iz okoline rezultira jednakim umorom i nefunkcionalnošću kao i vrlo kratak.

Da bi san bio kvalitetan i obavio svoju zadaću, osim samoga vremena za spavanje, treba osigurati i neke druge uvjete: prije svega mirno, sigurno i udobno mjesto za spavanje. S obzirom na to da kronična iscrpljenost i spavanje na pogrešnim mjestima (npr. volanom) može imati brojne negativne posljedice u našemu životu, nemojte štedjeti na vremenu, ali ni različitim rekvizitima potrebnim za kvalitetan san. No, koliko nam je, barem otprilike, potrebno sna kako bismo sljedeći dan mogli normalno funkcionirati?

Kad je riječ o odraslome čovjeku, smatra se da je to 7 do 8 sati sna, dok je taj broj veći kod mlađih osoba: novorođenčadi je dnevno potrebno čak 16 do 18 sati sna, mlađim školarcima 10 do 12, a onima malo starijima 9. Vrlo je česta, ali pogrešna percepcija kako je starijim osobama potrebno sve manje sna: nema dokaza da stariji ljudi mogu dobro funkcionirati sa znatno manjom količinom sna.

Važno je znati da, premda je sasvim normalno da se zbog našega unutarnjeg, “biološkog” sata osjećamo pospano između ponoći i 7 sati te poslijepodne od 13 do 16, kratak noćni san ne treba pokušavati nadoknaditi poslijepodne. Popularno poslijepodnevno drijemanje imat će sasvim suprotan efekt ako potraje dulje od sat vremena. Naime, nakon tog vremena naš će mozak vjerojatno početi neku od svojih uobičajenih faza, a znamo da nitko nije sretan kad ga se prekine usred posla.