Kako pravilno potaknuti i oblikovati govor kod djece?

Dječji govor od rođenja do druge godine

Ono što svakako nije preporučljivo do druge godine je pretjerano korištenje ekrana (koji mogu negativno utjecati na razvoj govora), pretjerano korištenje dude (pokušajte je ukinuti preko dana) te tepanje i korištenje “baby talka” jer tako dijete usvaja pogrešne govorne termine. Evo što možete napraviti kako biste potaknuli bebu da kaže svoje prve riječi:

• Razgovarajte stalno – dok dijete još nije reklo prvu riječ, što više mu pričajte dok ga hranite, dok se kupa i tijekom drugih svakodnevnih aktivnosti. Jasno imenujte predmete i oblike, izgovarajte boje predmeta i brojite ih. Kada dijete počne izgovarati prve slogove, odgovarajte mu na ono što govori tako da mu, primjerice, ako dijete kaže “ma”, odgovorite: “Da, ja sam mama”; “Ti si (njegovo ime)”; “Mama te voli” i slično. Koristite jednostavne i kratke rečenice.
• Opisujte svakodnevne aktivnosti – dok nešto radite, objašnjavajte djetetu što je to i zašto to radite, npr.: “Mama i beba će sada skuhati ručak”; “Ručak je veoma važan kako bismo bili zdravi”… Pokažite mimikom kako kuhate te potaknite dijete da vas oponaša jer djeca uče usvajajući obrasce.
• Boravite često vani i neka dijete bude aktivno – krupna motorika, puzanje, hodanje i druge aktivnosti samo su uvod u pravilan govor.
• Čitajte knjige – čak i ako dijete još ne govori niti posve razumije sve što mu čitate, svakako izgovarajte sve riječi iz knjige jer će mu to pomoći da usvoji što širi vokabular i bolje razumije što mu se govori. Kada listate slikovnicu, prstom pokazujte slike i govorite što je na njima te potaknite dijete da i samo pokazuje i oponaša zvukove životinja.
• Učenje govora kroz igru – imenujte dijelove svojega i djetetova tijela pa ga, ako već izgovara prve riječi, potaknite da ih i samo imenuje. Pitajte dijete što se nalazi vani, u kući i na slikama.

Dječji govor od druge do četvrte godine

Kada dijete počne govoriti, najčešće smo intuitivno skloni ispravljati ga kada nešto kaže pogrešno. Primjerice, ako dijete kaže “ovloka”, mi mu kažemo “nije ovloka, nego olovka” – što zapravo nije dobra praksa ako se često radi. Upravo tim čestim ispravljanjem šaljemo poruku da govor djeteta nije dobar, što može negativno utjecati na njegovo samopouzdanje te posljedično dovesti do toga da ono sve manje komunicira kako ne bi bilo “pogrešno”. Kada dijete bude dovoljno motorički spremno, počet će izgovarati riječi pravilno, a ono što možete napraviti je:

• Umjesto da kažete “Ne kaže se ovloka, nego olovka”, bolje recite “Treba ti olovka? Evo, izvoli olovku.” Tako zapravo na vlastitome primjeru pokazujete kako se pravilno imenuje “olovka” te će dijete to usvojiti kada bude spremno.
• Pjevajte pjesmice i brojalice uz aktivno praćenje lupkanjem i pljeskanjem jer se tako, osim govora i boljeg pamćenja, potiče i djetetova krupnija motorika.
• Aktivno slušajte dijete i postavljajte mu pitanja, pogotovo ako dijete izgovara tek dvije povezane riječi i npr. kaže “Vidi jopa” za loptu, vi možete odgovoriti “Da, vidi velika crvena lopta!”, uz naglašavanje onoga što dijete nije pravilno izgovorilo. Postavljajte mnogo pitanja djetetu te ga aktivno slušajte i gledajte dok vam se obraća.
• Prepričavajte priče s putovanja i fotografija jer, osim što to pomaže u razvijanju jezika i govora, razvija i maštu kod djeteta koje može izmisliti sasvim nove priče.

Dječji govor od četvrte do šeste godine

U ovom razdoblju djeca već znaju komunicirati punim rečenicama i potrebno je aktivno sudjelovati u razgovoru kako bi dodatno izgradila samopouzdanje. Izbjegavajte govoriti prebrzo i očekivati da se dijete aktivno uključi u razgovor između odraslih koji brzo govore jer se tako može obeshrabriti. Ono što možete napraviti je:

• Širite zajedno vokabular kroz igru, maštarije i prostorne odnose – u ovom periodu važno je da dijete počne koristiti riječi poput “između”, “ispod”, “iznad” i slično. Dok šetate, postavljajte mu pitanja poput “Gdje se nalazi ovo drvo, je li ispred ili iza mene?” i slično.
• Provodite vrijeme s djetetom i neka komunikacija bude prioritet – izbjegavajte ometanja, poput televizije ili mobilnih uređaja, tijekom obroka ili drugih zajedničkih aktivnosti. Iako je, kako su djeca starija, sve teže ograničiti ekrane, potrudite se da vrijeme koje zajedno provodite bude poticajno. Opisujte što sve radite, što kupujete, imenujte namirnice te radnje koje zajedno radite.

Veza spavanja i govora

Ako dijete spava s otvorenim ustima i diše na usta, nastojte promijeniti tu naviku. Djeca često zbog začepljenog nosa tijekom spavanja dišu na usta, što kratkoročno ne radi štetu, no dugoročno spavanje s otvorenim ustima nosi određene rizike poput bržeg pojavljivanja karijesa i gljivica u ustima. Zbog neprisutnosti sline dok su usta dugo otvorena i na njih se diše, dolazi do isušivanja sluznice, a osobe s izrazito suhim ustima mogu imati teškoća s govorom i jelom.

PREPORUKA:
Aqua Maris Baby sprej

Kvalitetan san potreban je za razvoj vašeg djeteta, a kako biste mu pomogli da bolje diše noću isprobajte Aqua Maris Baby sprej za nos od 100% morske vode Jadrana. Olakšava ispiranje nakupljenog sekreta, uklanja prašinu, viruse i bakterije iz nosa. Aqua Maris sprejevi za nos prvi su i jedini medicinski proizvodi na svijetu koji dokazano ne sadrže mikroplastiku.

Ne zaboravite da je svako dijete jedinstveno pa je potrebno prilagoditi se njegovim potrebama i interesima kako biste ih podržali u razvoju govora. Najvažnije je da podržavate njegovu komunikaciju, potičete ga da postavlja pitanja i izražava svoje misli te da mu pružite pozitivno okruženje za učenje jezika i govora. Ako vam se učini da vaše dijete previše kasni u usvajanju određenih govornih i jezičnih obrazaca, uvijek možete zatražiti stručno mišljenje logopeda.