Kako blagdanski stol učiniti zdravijim i lakšim za želudac
Božićni i novogodišnji blagdani kucaju na vrata, a s njima dolazi i razdoblje kada malo više jedemo i uživamo u hrani. Zapravo i previše, budimo iskreni. Mnogima je gotovo nemoguće zamisliti blagdanski stol bez pečenog mesa, suhomesnatih delicija, kaloričnih priloga, francuske salate, kolača i slastica svih vrsta, alkoholnih pića… No, trebamo li baš svakih blagdana iskušavati granice vlastitog želuca? Može li božićna trpeza biti laganija i zdravija, a da se istodobno ne odričemo uživancije u hrani?
Uz malo dobre volje, sasvim je moguće isplanirati blagdanski jelovnik koji neće rezultirati pobunom u trbuhu, a važno je imati na umu i da ćete zdravijom i raznovrsnom prehranom ojačati svoj imunitet i pomoći tijelu da lakše pobijedi viruse u sezoni prehlada i gripe.
Nije riba samo za Badnjak
Za Badnjak mnogi tradicionalno pripremaju oslić ili bakalar, premda se u kontinentalnim dijelovima Hrvatske na blagdanskim stolovima znaju naći i šaran, som ili pastrva. Morska riba ipak je bolji izbor jer slatkovodna u pravilu ima više masnoća i kalorija. Primjerice, 100 grama oslića ima manje od 90 kalorija, dok ista količina šarana premašuje 120 kalorija. Ne treba posebno naglašavati kako o načinu pripreme uvelike ovisi nutritivna kvaliteta obroka, stoga izbjegavajte paniranje i prženje ribe u ulju i odaberite pripremu na lešo ili u povrtnim umacima s malo masnoća.
Neka se riba nađe na vašem stolu i u danima nakon Badnjaka, a svakako može biti podloga za zdraviji “snack” kojim ćete zamijeniti sveprisutne suhomesnate proizvode poput slanine, pršuta i raznih salama. Od kuhanog oslića ili bakalara možete tako napraviti domaću paštetu: dovoljno je skuhanome mesu (očišćenom od kože i kostiju) dodati malo peršina, suhog vlasca, češnjaka, nekoliko kapi maslinova ulja i limunova soka, malo soli i papra te sve to izmiješati dok ne dobijete mazivu teksturu. Uz integralni kruh sa sjemenkama bit će to ukusan i hranjiv božićni ili novogodišnji doručak!
Purica da, ali pripazite kako i s čime
Pečena purica česta je pojava na blagdanskom stolu i svakako je bolji odabir od svinjskih kotleta, pohanaca, odojka i općenito crvenog mesa – naravno, ako je jedete bez pržene kožice. Pureće meso puno je proteina, a kako biste ga pripremili uz što manje masnoća pecite ga u vlastitom soku, odnosno u foliji ili posebnim vrećicama za pečenje. Jako je bitno i uz što jedete puretinu, a ona se najčešće poslužuje s masnim mlincima ili pečenim krumpirima. Kako biste izbjegli nepotrebne masnoće i ugljikohidrate, kao prilog uz meso radije odaberite miješano kuhano povrće: cvjetaču, brokulu, mahune, prokulicu… Dobre alternative su i žitarice kao što su ječam, bulgur ili integralna riža, a krumpir možete zamijeniti batatom, koji je značajan izvor vitamina i antioksidanata.
Ostatke bijelog purećeg mesa možete nasjeckati na kockice te iskoristiti za ukusnu salatu u kombinaciji s matovilcem, cherry rajčicama i mozzarellom, uz malo maslinova ulja i nekoliko kapi balzamičnog octa. To je svakako bolji izbor od francuske salate koja “pliva” u majonezi.
Vrijeme je za malo drukčiju sarmu
Sarma je jedno od omiljenih jela Hrvata i najčešće se poslužuje upravo u blagdanskom i zimskom periodu. Premda je jedan od glavnih sastojaka tog jela kupus, koji je vrlo zdrava namirnica, ključno je ipak ono što je “u sredini”, a to je smjesa od mljevenog crvenog mesa i riže.
Jeste li ikad razmišljali da možda napravite malo drukčiju, “light” inačicu? Sarmu možete pripremiti i u potpuno veganskoj varijanti, koristeći mljeveni seitan, sojine ljuskice ili tofu. Ako je to ipak vama i vašim ukućanima malo preradikalno, umjesto mljevenog svinjskog i junećeg mesa, možete koristiti laganije poput purećeg pa čak i ribljeg. Kako biste zadržali kalorije pod kontrolom, svakako izbjegavajte teške masne zaprške za sarmu.
I kolači mogu biti zdraviji
Svi dobro znamo da previše šećera nije dobro za naše tijelo, ali blagdanski period redovito pred nas stavlja mnoga slatka iskušenja. Kako pripremiti zdravije varijante božićnih kolača? Promijenite recepte svojih mama i baka i smanjite količinu šećera koju inače stavljate u slastice – ili ga potpuno izbacite. Kao zamjena za šećer mogu vam sasvim dobro poslužiti prirodni zaslađivači poput meda ili agavina sirupa.
Med je pogotovo hranjiva namirnica zbog toga što sadrži vitamine i minerale, dok sirup od agave ima nizak glikemijski indeks, zbog čega neznatno utječe na razinu šećera u krvi. Ukus slasticama možete poboljšati začinima poput cimeta ili vanilije, ali i dodavanjem veće količine voća u kolače. Pri pripremi dajte prednost integralnom brašnu, a u posljednje vrijeme sve su popularniji kolači i slastice koji se rade od zobenih pahuljica.
Evo jednostavne ideje za kolačiće koje ćete napraviti bez po’ muke i u kojima možete uživati bez grižnje savjesti. Izgnječite zrele banane, pomiješate ih sa zobenim pahuljicama, dodajte borovnice i malo meda te oblikujete ploškice koje ćete peći petnaestak minuta na 180 stupnjeva. Osim što je takav tip slastica vremenski nezahtjevan za pripremu, možete se uvijek iznova igrati sa sastojcima pa dodati tamnu čokoladu, kakao prah, grožđice, orašaste plodove, brusnice, cimet… U slast!
Ako tijekom blagdana ipak ne uspijete odoljeti svim izazovima blagdanskog stola, osigurajte na vrijeme pouzdane saveznike svojoj probavi: RefluSTAT će vam biti iznimno koristan u borbi sa žgaravicom i želučanim smetnjama te će olakšati simptome već u roku od 10 minuta nakon primjene, a uz pomoć Prolife suspenzije povećat ćete broj dobrih bakterija u probavnom sustavu i tako uravnotežiti crijevnu mikrofloru.
