Što sunčanje čini našoj koži?

Većina nas će nakon dana ili vikenda provedenog sunčajući se ili boraveći na plaži, prirodi ili bilo gdje na otvorenom smatrati uspješnim ako se vratimo kući i u ogledalu vidimo nježnu boju kojom nas je sunce okupalo. Ono što svi želimo izbjeći je crvenilo, ujedno i znak oštećenja kože.

Tamna koža ne znači zdravlje

Tamnjenje kože je vlastita i automatska reakcija obrane tijela, direktan odgovor na mutacije koje se događaju u našoj DNK, odnosno na mikroskopskoj razini. One dovode do oštećenja kože i gubitka vezivnih tkiva, što dovodi do bora, tj. ubrzanog starenja, obješenosti kože i mrlja na koži. Kod nekih ljudi mogu uzrokovati i kancerogene tvorbe, a to je, nažalost, sve češća pojava. Taj tamniji pigment koji se nakon sunčanja pojavljuje na koži zovemo melanocit, a odnosi se na stanice pigmenta koje se aktiviraju kada kožu izlažemo UV zračenju. Što ste više, dulje ili češće pod suncem, to će te stanice bitigušće na površini vaše kože i ona će, sukladno tome, biti tamnija i – oštećenija.

Odlična nadopuna kremi za sunčanje su sunčane naočale, šeširi i kape širokih oboda, majice dugih rukava i ostali odjevni predmeti koji u sebi već imaju utkanu zaštitu 50+.

I tamnoputi ljudi trebaju štititi kožu

Mnogi prije odlaska na godišnji odlaze u solarije kako bi stvorili podlogu koja će im omogućiti lakši i dulji boravak pod suncem, no to je sasvim pogrešan pristup jer već od pet do šest minuta solarija, ovisno o vrsti i lampi, je kao da ste proveli pola ili cijeli dan na suncu! Zato su solariji i opasniji te mogu uzrokovati još više štete koži, pa i očima. Iako ljudi prirodno tamne kože ili crnci imaju više melanina i mogu dulje boraviti na suncu dok im koža ne počne crvenjeti ili DNK mutirati, oni također mogu dobiti rak kože, mrlje, osip i slične probleme koje imaju ljudi svjetlije puti.

Ne štedite na kremi za sunčanje

Mažite se kremom, losionom, mlijekom ili gelom za sunčanje svakodnevno, u debljem sloju i ne zaboravite ga redovito nanositi, još više ako ste se kupali u vodi ili moru, brisali ručnikom ili znojili. Ciljajte na faktor UV zaštite, tzv. SPF (Sun Protection Factor) od barem 30, a za ljude osjetljive kože i djecu preporučuje sefaktor 50 te boravak u dubokom hladu. Odlična nadopuna kremi za sunčanje su sunčane naočale, šeširi i kape širokih oboda, majice dugih rukava i ostali odjevni predmeti koji u sebi već imaju utkanu zaštitu 50+. Zaštitnu odjeću potražite u trgovinama sportskom odjećom za slobodno vrijeme. Ako možete, izbjegavajte boravak na suncu između 10 i 16 sati.

Komentiranje je zaključano.

Prethodni članak
Bolest putovanja
Sljedeći članak
Kako vježbati ljeti?