Što je superhrana?

U posljednje vrijeme stalno se priča o tzv. superhrani, odnosno namirnicama koje najnoviji trendovi u nutricionizmu promiču kao hranu koja nam pruža vrhunsku nutritivnu podršku, posebno ako se naš organizam bori protiv bolesti. Na Svjetski dan hrane, koji se diljem svijeta obilježava 16. listopada, predstavit ćemo vam nekoliko takvih namirnica.

Riječ je o hrani bogatoj fitonutrijentima – vrstom antioksidansa, konzumacija kojih ljudskome organizmu donosi brojne benefite, pogotovo u borbi s teškim bolestima srca, rakom, osteoporozom i Alzheimerovom bolesti.

Većina hrane koju nutricionisti uvrštavaju u superhranu egzotičnog je porijekla i dolazi iz nekog od udaljenijih dijelova svijeta – Tibeta, Polinezije ili Južne Amerike. Najčešće je se može nabaviti u specijaliziranim trgovinama s egzotičnom ili biološki proizvedenom hranom, iako neke takve namirnice sve češće ulaze i u velike trgovačke lance. Neovisno o tome namjeravate li superhranu kupiti u specijaliziranoj trgovini ili trgovačkom lancu, vjerojatno ćete je kupiti po prilično višoj cijeni od uobičajenih namirnica koje većina nas i dalje koristi u svakodnevnoj prehrani.

Neovisno o tome jeste li ili niste pobornik superhrane, važno je da se zbog onoga što jedete osjećate super: prije podilaženja bilo kakvim trendovima, najvažnije je da osluškujete svoje tijelo i konzumirate onu hranu za koju vam ono poručuje da mu odgovara.

No, ima tu i nekih svakodnevnih namirnica koje stručnjaci smatraju superhranom, kao što su brokula, prokulice, losos i tamna čokolada, tako da je ipak neke supernamirnice moguće kupiti i na lokalnoj tržnici, neke zaista stižu prerađene iz daleka, a neke možete i sami uzgojiti u svojemu vrtu.

Pod superhranom najčešće se smatra namirnice iz nekoliko skupina: to su različite alge, orašasti plodovi i voće, određeno povrće te mladi izdanci pojedinih žitarica. Primjerice, među nekima od najmoćnijih, a zapravo i nama najmanje egzotičnih supernamirnica su pšenična i ječmena trava, odnosno zeleni izdanci proklijaloga sjemenja. Dokazano je da ječmena trava (zeleni izdanci sjemenki ječma) sadrži jedanaest puta više kalcija nego kravlje mlijeko te sedam puta više vitamina C od sokova agruma!

Osim toga, sok iz takvih izdanaka djelotvorno pomaže u borbi protiv raznih virusa te svojim djelovanjem umanjuje štetu koju u našemu organizmu izaziva prisutnost različitih toksičnih elemenata, primjerice, žive. Stoga, pšenična trava nije nešto što bi se u vašemu domu trebalo pojavljivati samo u vrijeme oko Svete Lucije jer je dokazano da ta namirnica zaslužuje znatno češću prisutnost. Neovisno o tome hoće li susjedi pomisliti da ste preuzeli prehrambene navike svoje mačke, povremeno se ipak opskrbite zdjelicom svježe pšenične trave.

Na popisu tih posebnih namirnica nalaze se i alge Spirulina i Klorela, Chia sjemenke, prah Mace, Goji i Acai bobice te kokos, noni i ino drugo egzotično voće. Ipak, ima i onih koji svojim istraživanjima i argumentima žele dokazati da takozvana superhrana ipak nije tako super, pa neki od njih tvrde da konzumacija prethodno navedenih namirnica može čak djelovati i štetno na organizam. Naime, kao i kod drugih namirnica koje ne smatramo superhranom, i supernamirnice mogu štetno djelovati na određeni dio tijela, dok ih zapravo konzumiramo zbog njihove blagotvornosti na neki drugi dio našega organizma.

Također, jedna od tvrdnji koju se često ističe je da u našoj okolini postoje i nama mnogo bliže i uobičajenije namirnice, s istim djelovanjem kao i superbobice s drugoga kraja svijeta, a koje su našemu organizmu potencijalno mnogo poznatije pa će i reagirati pozitivnije na njihovu povećanu konzumaciju.

Neovisno o tome jeste li ili niste pobornik superhrane, važno je da se zbog onoga što jedete osjećate super: prije podilaženja bilo kakvim trendovima, najvažnije je da osluškujete svoje tijelo i konzumirate onu hranu za koju vam ono poručuje da mu odgovara.

Komentiranje je zaključano.

Prethodni članak
Planiranje trudnoće
Sljedeći članak
Sezonska odjeća i kamo s njom
to-je-superhrana-ndash-jgl-obitelj