Šetnja kroz zoološki vrt – prilika za rekreaciju i učenje

Francuska revolucija donijela je bolji život ne samo ljudima već i životinjama – 10. lipnja 1793. u Parizu je otvoren prvi suvremeni zoološki vrt u kojemu se životinjama više nije pristupalo kao muzejskim eksponatima koji su, eto, igrom slučaja živi.

Zoološki vrtovi postoje od pamtivijeka. Slavni vladari voljeli su držati neobične životinje uz sebe, od faraona iz drevnoga Egipta koji su držali vodenkonje, slonove i babune, preko grčkog Aleksandra Velikog koji je donosio životinje sa svojih pohoda do Rimljana, Francuza i Britanaca koji su svi redom imali vlastiti kraljevski zvjerinjak. Čak je i Marija Terezija imala carski zvjerinjak, koji je 1752. godine dao izgraditi njezin suprug kao dio slavne palače Schönbrunn u Beču. Danas je to najstariji zoološki vrt koji još uvijek postoji.

Premda je nekoć, dok su ljudi živjeli bliže prirodi, zatvarati i izlagati životinje bilo nepotrebno i okrutno, to nije cilj suvremenih zooloških vrtova koji su tijekom posljednja dva desetljeća prestali loviti životinje. U većem dijelu svijeta, životinje koje ćete vidjeti u zoološkom vrtu ondje su i došle na svijet.

Znatiželjan, istraživački način na koji djeca nauče gledati svijet u zoološkom vrtu možete ponijeti na svaki izlet, na svako planinarenje i na svako druženje kako biste obogatili svoju svakodnevicu.

Tome također pogoduje činjenica da je ljudsko djelovanje toliko izmijenilo uvjete života na Zemlji da neke vrste ne bi mogle preživjeti da se ne nalaze u zoološkom vrtu, poput ZOO-a Zealandia na Novom Zelandu. Riječ je o golemom vrtu usred grada Wellingtona koji se nekoć zvao Utočište Karori, a u kojemu se danas oporavljaju ugrožene vrste i ptice poput kivija. Vrt je okružen visokom ogradom kako srednje veliki sisavci – kojih na Novom Zelandu nije bilo prije dolaska ljudi – ne bi istrijebili domaće vrste.

Srećom, to nisu jedine promjene u suvremenom svijetu – zoološki vrtovi danas, osim što rade na očuvanju pojedinih ugroženih vrsta, više ne drže životinje u malim i neprikladnim kavezima. S napretkom i povećanjem prava životinja počele su se graditi nastambe koje bolje odgovaraju životinjama, pa tako ni lavovi u zagrebačkom Maksimiru više nisu prvo što možete ugledati nakon šarmantnog mosta na kojemu se nalaze kipovi tih prekrasnih životinja. Njihova nastamba tek je prva nova nastamba koju ZOO Zagreb gradi za svoje životinje.

Šetnja zoološkim vrtom odavno je prestala biti tek bezbrižna nedjeljna razonoda. Danas ZOO nudi niz obrazovnih programa koji djeci pomažu ne samo da dožive životinje, dodirnu ih i o njima ponešto nauče već i da usvoje niz znanja i vještina iz ekologije, geografije, povijesti i kulture. Putem izvrsnih edukativnih programa kakve nude primjerice ZOO Zagreb ili ZOO vrt Osijek – od prigodnih ljetnih radionica do tematskih vikenda i raznih događanja – djeca uče brinuti se o životinjama, ali i o svijetu dok, razgovarajući o životinjama iz dalekih zemalja, upoznaju druge kulture i drukčije načine življenja. Gradskoj djeci koja sa životinjama imaju vrlo malo kontakta posjet zoološkom vrtu neprocjenjivo je iskustvo. Znatiželjan, istraživački način na koji djeca nauče gledati svijet u zoološkom vrtu možete ponijeti na svaki izlet, na svako planinarenje i na svako druženje kako biste obogatili svoju svakodnevicu.

Komentiranje je zaključano.

Prethodni članak
Zdravlje iz mora
Sljedeći članak
Vodeni sportovi za svaku dob
etnja-kroz-zooloki-vrt-prilika-za-rekreaciju-i-uenje-ndash-jgl-obitelj