Saznajte kako razlikovati emocionalnu od fizičke gladi
Iako često znamo reći da ne znamo kako smo se tako brzo udebljali, činjenica jest da smo svjesni toga da ponekad jedemo iako nismo gladni. U ovom članku saznajte zašto posežete za hranom kad vam je želudac pun.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je debljina u stalnom porastu. To potvrđuje i podatak da 63% muškaraca i 54% žena ima prekomjernu težinu, dok ih je 20% pretilo! Podaci Eurostata također nisu optimistični jer je na ljestvici pretilih država u Europi Hrvatska na osmom mjestu. Upravo je zato važno znati što uzrokuje prekomjernu tjelesnu težinu i pronaći način kako taj uzrok otkloniti.
Situacije u kojima se emocionalna glad javlja
Ako ste ikada pratili show ”Život na vagi”, mogli ste primijetiti da je većina natjecatelja navela neku životnu tragediju ili neugodne emocije kao glavni razlog zbog kojeg su došli do stanja pretilosti. Uglavnom je riječ o emocionalnoj gladi koja nastaje iznenada te od nas traži brzu reakciju kako bismo se riješili osjećaja tuge, popunili prazninu nastalu zbog usamljenosti ili preusmjerili loše misli na nešto drugo – u ovom slučaju hranu. Tea Knežević, magistra psihologije u Centru Proventus, pritom objašnjava glavnu razliku između fizičke i emocionalne gladi.
– Fizička se glad javlja postepeno i osjetimo ju kao potrebu svog tijela za unosom dodatne energije te nije toliko konkretizirano koju točno hranu želimo jesti. Za razliku od toga, emocionalna se glad pojavi odjednom i osjetimo ju kao snažnu želju za određenom vrstom hrane. Emocionalna će se glad češće javiti kada smo pod stresom, kada osjećamo anksioznost ili neku drugu neugodnu emociju, dok se tjelesna glad javlja jer je naprosto prošlo dulje vrijeme od zadnjeg obroka ili smo bili fizički jako aktivni pa nam organizam traži više kalorija – objašnjava psihologinja.
Foto: 24ContentHaus
Neki od najčešćih faktora koji uzrokuju emocionalnu glad jesu:
Stres
Kad se nađemo u stresnoj situaciji, želimo si olakšati muke pa posegnemo za hranom koju volimo kako bi nam podigla raspoloženje. Najčešće je riječ o pizzi, krafnama, burgerima i ostaloj hrani koja je sve samo ne zdrava. Nakon što smo ju pojeli, osjećamo mučninu u želucu, nerijetko se javlja osjećaj žgaravice, a mi opet žalimo što smo dopustili emocijama da upravljaju nama.
Skrivanje osjećaja
Kad smo ljuti, tužni ili usamljeni, često ne želimo druge opterećivati sa svojim problemima pa nalazimo neki drugi način kako se utješiti. No utjeha je kratkotrajna i nakon što pojedemo zadnji komad pizze, i dalje smo tužni, a onda još osjećamo i krivicu jer smo pojeli nešto jako kalorično i nezdravo.
Dosada
Jedenje iz dosade jedan je od najčešćih oblika prejedanja. Doma smo, ne znamo što ćemo, sve smo serije i filmove pogledali i jednostavno se u jednom trenutku, ne znajući ni kada ni kako, nađemo pred vratima hladnjaka. Uzimamo ono što nam u tom trenutku izgleda najprimamljivije (sigurno nije brokula) i, umjesto šetnje, vježbanja ili bilo koje druge aktivnosti koja bi nam uklonila osjećaj dosade, sjedamo na kauč i upuštamo se u ciklus emocionalnog prejedanja.
Društveno okruženje
Ako u društvu imate frendove koji često vole naručivati hranu iz restorana, onda ste svjesni toga koliko je teško u takvoj situaciji ostati sa strane. Nekad smo siti, ali pizza zvuči toliko primamljivo da se upuštamo u ciklus prejedanja samo kako bismo zadovoljili ”gladne oči”, a ne želudac.
Navike i uspomene iz djetinjstva
Ovaj je uzrok rezultat navika koje smo usvojili u djetinjstvu. Naviku grickanja omiljenog smokija ili čipsa tijekom gledanja crtića godinama smo prakticirali, pa tako i sada, u odrasloj dobi, to nam pruža poseban užitak. Uz to, mama ili baka uvijek bi nas nagovarale da nešto pojedemo kako ne bismo bili gladi ili su nam roditelji obećali da možemo pojesti slatkiš tek nakon ručka. Zato i danas, iako smo se najeli, nakon obroka posežemo za nečim slatkim.
Kako stati na kraj ovom problemu?
Emocionalna je glad uglavnom automatska i prije nego što shvatite da jedete, pred sobom ste našli praznu vrećicu čipsa. Kad se takva situacija dogodi u budućnosti, prije nego što reagirate na emocionalnu glad, zaustavite se na trenutak kako biste razmislili o onome što ćete upravo napraviti i dajte sebi priliku da donesete drugačiju odluku.
– Prije nego što posegnemo za hranom važno je zapitati se: treba li ovo mom tijelu zaista, ili mislim da će mi samo pružiti ugodu? Kada svjesno jedemo, onda pažljivije biramo namirnice, planiramo obroke i tada je manja šansa da će doći do prejedanja. Kada se prejedamo, uglavnom nakon toga slijedi neugodan osjećaj krivnje, ali i neugodan osjećaj težine u tijelu. To može postati začarani krug jer neugodne emocije koje se jave nakon prejedanja mogu potaknuti to da opet poželimo brzu “utjehu” pa u skorom vremenu može nastupiti novo prejedanje, a nakon njega opet osjećaj krivnje ili ljutnje na sebe – objašnjava psihologinja.
Kako biste ovom začaranom krugu stali na kraj, može vam pomoći usvajanje navike svjesnog jedenja. To znači da ćete jesti samo onda kad ste gladni te da ćete jesti za stolom. Uz to je važno uživati u hrani bez distrakcija poput mobitela i laptopa te jesti sporije kako biste u potpunosti doživjeli taj trenutak. Na kraju, važno je prestati jesti čim osjetite sitost.
Također, pokušajte se suočiti s neugodnim osjećajima koji potiču osjećaj gladi. Ako ne želite priznati prijateljima ili obitelji što vas muči, izgovorite to na glas, čak i sami sebi. Postanite svjesni svojih osjećaja, potražite način kako ćete ih riješiti i ne upuštajte se u prejedanje koje će samo uzrokovati dodatni niz neugodnih emocija te nekoliko kilograma više. U hrani ćete možda naći utjehu, ali ne i rješenje problema.
Prejedanje uzrokuje niz negativnih fizičkih simptoma, među kojima je žgaravica jedan od najučestalijih. U takvoj situaciji smetnju možete olakšati RefluSTATom, oralnom suspenzijom brzog i dugotrajnog učinka s prirodnim sastojcima. Reflustat stvara zaštitni sloj između želuca i jednjaka sprečavajući povrat kiselog želučanog sadržaja u jednjak i usta.
