Prvi susret s alergijom u odrasloj dobi – što sve trebate znati i kada posjetiti liječnika?

Većina ljudi koja boluje od alergije razvila ju je u djetinjstvu, no to ne znači da ste izvan opasnosti ako vas je tada zaobišla! Istraživanja pokazuju kako se mnogi ljudi tek poslije tridesete prvi put susreću s alergijom. Najuobičajenija alergija, ona koja život čini „cmizdravim“, s nama je već toliko dugo da je često susrećemo i u klasičnoj književnosti. Riječ je o alergijskome rinitisu, stanju koje se čini bezazlenim, no koje nikako ne smijete ignorirati!

Naime, na nos koji curi svi imamo naviku odmahnuti rukom – ionako za običnu prehladu nema lijeka pa čemu se živcirati!? Jednako kao što obična prehlada može prerasti u životno opasnu upalu pluća, tako i alergijski rinitis može dovesti do astme ili čak KOPB-a (kronična opstrukcijska plućna bolest). Stoga, ako vam nos curi više od tri tjedna, i to tako već nekoliko godina u otprilike isto doba godine, onda nije dovoljno pomno brisati kućnu prašinu, izbjegavati kućne ljubimce ili preskočiti izlet na rascvjetalu livadu, nego jednostavno valja posjetiti liječnika. Dok je alergija još u ranoj fazi, lakše ju je kontrolirati.

Istraživanja pokazuju kako se mnogi ljudi tek poslije tridesete prvi put susreću s alergijom.

Jagode, lješnjaci i kikiriki vrlo su ukusni, no počne li vas škakljati grlo nakon što ste se počastili nekom hranom, to je rani znak vašega tijela da ste na tu hranu preosjetljivi ili možda alergični. Alegrije na hranu danas su sve češće i često ne moraju biti na samu hranu nego na dodatke koji toj hrani dodaju okus, miris, boju ili joj produljuju vijek trajanja. Vodite dnevnik prehrane i svakako zamolite liječnika da vas pošalje na testiranje kako se sitno škakljucanje u dnu grla s vremenom ne bi pretvorilo u opasno oticanje jezika ili grla, a hranu nakon koje vam se to događa, izbacite iz prehrane.

Alergije su kumulativne – na jačinu reakcije ne utječe samo to koliko ste alergični, nego i koliko ste pod stresom, koliko ste umorni, kakav vam je imunitet… Dakle, alergijska reakcija ne mora se nužno odmah pokazati u svojemu jačem obliku, ali nastavite li jesti hranu na koju imate reakciju, ta reakcija može postati ekstremna, poput iznenadnoga, brzog oticanja lica i vrata pri čemu može doći do gušenja (anafilaktičkoga šoka). Zato je dobro obratiti se liječniku odmah, dok su tegobe benigne.

Umor je uobičajeno stanje organizma, a gotovo po pravilu javlja se u proljeće kad ga uzrokuje buđenje tijela iz zimske neaktivnosti. Međutim, umor, posebno ako se javlja često, ne mora biti simptom ni povećane aktivnosti niti stresa, a ni starenja – većina koja alergije okusi nakon tridesete misli da je riječ o starenju – nego alergije. Naime, dok tijelo reagira na nešto što bi zapravo trebalo biti bezopasno, troši energiju i to uzrokuje umor.

Ako vam umor uzrokuje alergija, neće biti dovoljno samo osnažiti imunitet – morate pronaći uzrok alergije! To nas pak opet dovodi do najboljega savjeta – liječnik alergolog i jednostavan test krvi mogu otkriti jeste li alergični ili samo – premoreni.

Sezona alergije je u punom jeku! Kako biste na učinkovit način ublažili neugodne simptome, preuzmite naš priručnik s mnoštvom stručnih savjeta i zaštitite se na vrijeme.