Pravila prve pomoći u slučaju prometne nesreće

Kod pružanja prve pomoći izravno na mjestu prometne nesreće najprije treba utvrditi stanje u kojemu se unesrećena osoba nalazi. Ako je riječ o lakšim tjelesnim ozljedama, a vi niste medicinski stručnjak, preporučuje se da pomoć pružite tako da pozovete policiju i Hitnu pomoć, a unesrećenima ponudite podršku, osvježavajući napitak ili topli odjevni predmet. No, ako prvi stignete na mjesto teške prometne nesreće s ozbiljnim tjelesnim ozljedama, važno je da ostanete prisebni te unesrećenima sukladno njihovu stanju pružite prvu pomoć jer u tom trenutku brza i primjerena reakcija može spasiti život.

Pri pružanju prve pomoći važno se voditi pravilom “prije svega ne štetiti” te zadržati prisebnost, jer će o vašoj reakciji ovisiti daljnje pružanje pomoći i spašavanje unesrećene osobe.

Ako je na mjestu nesreće ozlijeđena osoba bez svijesti, važno je utvrditi kuca li joj srce te diše li. Otkucaji srca provjeravaju se prislanjanjem prstiju na zapešće ruke ili vratni dio karotide, tzv. žile kucavice, dok se disanje provjerava osluškivanjem prsnoga koša ili stavljanjem ogledala ispred lica. Ako osoba diše, kuca joj srce, nema vidljivih znakova obilnoga krvarenja te se nalazi izvan vozila ili u vozilu koje je u stabilnome stanju (ne gori i u stabilnom je položaju), preporučuje se ostaviti je u istome položaju. Naime, kako nije sa sigurnošću moguće utvrditi ima li unesrećena osoba ozbiljne ozljede kralježnice ili lubanje, njezino nestručno pomicanje ili premještanje može ozbiljno pogoršati postojeće ozljede. Međutim, ako unesrećena osoba ne diše i ne kuca joj srce, nužno je primijeniti postupak oživljavanja masažom srca i upuhivanjem zraka u dišni sustav.

Onesviještenoj je osobi prije same reanimacije potrebno osigurati prohodnost dišnih puteva zabacivanjem glave i podizanjem donje čeljusti, čime se podiže bazu jezika koja najčešće opstruira dišni put u ozlijeđenih osoba. Nakon što se osigura prohodnost dišnih puteva, a bolesniku i dalje ne kuca srce te ne diše, potrebno je primijeniti 30 kompresija na prsni koš, nakon toga 2 udaha i to ponavljati do pojavljivanja znakova života ili do dolaska opremljene ekipe Hitne medicinske pomoći.

Ako unesrećena osoba ima vidljivo obilno krvarenje na trupu, neovisno o tome je li pri svijesti ili je onesviještena, kako bi se spriječilo potencijalno iskrvarenje prijeko je potrebno pokušati zaustaviti ili barem smanjiti krvarenjekompresijom predmeta s velikom upijajućom moći na izvor krvarenja. Ako pak pri ruci nemate komprese iz kutije prve pomoći, možete upotrijebiti i majicu, čarapu ili spužvu.

Ako na mjestu nesreće naiđete na osobu koja ima teške opekline, na rane je potrebno staviti aluplast – zavoj za opekline. Ako ga nemate pri ruci, opekline je najbolje ne dirati, a osobu pokušati redehidrirati običnom vodom. Za razliku od slučaja kad ozlijeđena osoba ima ozbiljne opekline, u slučaju pothlađenosti s potencijalnim ozeblinama, takvog je bolesnika nužno čim prije utopliti.

U svakom slučaju, pri pružanju prve pomoći važno se voditi pravilom “prije svega ne štetiti” te zadržati prisebnost, jer će o vašoj reakciji ovisiti daljnje pružanje pomoći i spašavanje unesrećene osobe.