Neželjeni morski bliski susreti

Neugodni stanovnici Jadranskoga mora su ježevi, meduze, vlasulje, ali i njihovi opasniji “cimeri”, poput goluba, raže, ribe pauka ili škarpine. Ipak, većina kupača nastrada tek od uboda ježa ili opekotine vlasulje. Što činiti ako se to dogodi?

Ubod ježa u Jadranu u pravilu nije otrovan, pa najveći problem čine krhke iglice koje ostaju zarobljene u stopalu. Dok ocat uspješno otapa bodlje zaostale na površini, one u nozi valja oprezno izvući pincetom i iglom. Pravo je čudo mast amonijeva sulfogirodalata, poznatija kao “crna mast” – nakon što se njome namaže mjesto uboda, samo nekoliko sati poslije bodlja će početi izlaziti. Nakon odstranjivanja, obvezno je ranu dezinficirati alkoholom, namazati antibiotskom kremom i zaštititi.

Neugodni stanovnici Jadranskoga mora su ježevi, meduze, vlasulje, ali i njihovi opasniji “cimeri”, poput goluba, raže, ribe pauka ili škarpine.

Opeklina meduze ili vlasulje može biti itekako neugodna i bolna, mada u pravilu nema nikakvih drastičnih posljedica. Vlasulje i meduze u dodiru s kožom izbacuju žarnice koje luče otrov izravno u kožu. Posljedice su dermatitis, crvenilo, otekline i mjehurići praćeni jakom boli. U slučaju dodira s meduzom, treba odmah izaći iz mora i ozlijeđeno mjesto dobro isprati morskom vodom kako bi se odstranile preostale žarnice. Nipošto se ne smije koristiti pitka voda jer ona aktivira žarnice zaostale u koži! Bol će ublažiti ledeni oblozi, a preporučuje se mjesto uboda prekriti i octenim ili alkoholnim oblozima.

Vlasulja je opasna utoliko što napada “osjetljivo” područje: najčešće kupači sjednu na nju. Pomoć je ista kao i kod opekline meduze: ispiranje morskom vodom te octeni oblozi. Za bol će, kao i kod meduzina uboda, pomoći analgetik, antihistaminik ili lokalni kortikosteroidi.

Ribolovce pak može iznenaditi ubod morskoga goluba. Kupači su, naime, posve sigurni jer se neće uspjeti niti približiti tom vještom plivaču. Simptomi uboda su jaka bol praćena crvenilom i oteklinom te utrnulost na području uboda. Mogu se pojaviti i mučnina, znojenje, tjeskoba, proljev te grčevi i smetnje disanja. Prva pomoć sastoji se u uklanjanju bodlje, a zatim ozlijeđenoga treba što prije odvesti liječniku.

Riba pauk smatra se najopasnijom ribom u Jadranu. Nakon uboda javlja se jaka bol koja u kratkome roku postaje nepodnošljiva i širi se duž cijeloga uda. Ubodeni dio najprije pobijeli, a nakon toga pocrveni i poplavi. Kako je otrov pauka termolabilan, važno je što prije ubodeni dio tijela uroniti u vruću vodu temperature od 50 do 60 stupnjeva Celzijevih i držati onoliko dugo koliko ozlijeđeni može izdržati. Cijeli postupak treba ponavljati od 30 do 60 minuta, a ozlijeđenoga što prije odvesti liječniku.

Ubod škarpine malo je manje opasan od paukova, ali jednako bolan i neugodan. Prva je pomoć ista kao i u slučaju uboda pauka.