Kako odabrati kremu za sunčanje

Nova rutina sunčanja svima je dobro poznata – ne izlagati se suncu između 10:30 i 16:00 sati te se pomno mazati kremama sa zaštitnim faktorima već od proljeća pa sve do kasnoga ljeta, a ne samo dok smo na ljetovanju. No, jamči li nam to doista savršenu zaštitu od štetnih sunčevih zračenja i zdravlje kože?

Najveća pogreška pri odabiru faktora je vjerovanje da SPF veći od 30 ima učinka.

Da svi sastojci krema za sunčanje nisu najzdraviji, američka agencija za kontrolu lijekova FDA otkrila je još prije petnaest godina, kad su istraživanja pokazala da kreme sadrže i veliku količinu vitamina A u sastojcima retinol palmitat i retinol. To zna i većina mama kojima se za djecu redovno preporučuju isključivo kreme s “ne-mineralnom” zaštitom od sunca, odnosno prirodnim tvarima koje imaju zaštitne faktore, kao što su karite maslac, ulja od kokosa, jojobe ili eukaliptusa.

Štetna sunčeva zračenja koja uzrokuju melanom su i UVA i UVB zrake, no faktor – onaj dio pakiranja kreme za sunčanje na kojemu uz SPF piše i neki broj – mjeri samo zaštitu od UVB zraka, odnosno daje nam do znanja koliko minuta dulje možemo provesti na suncu a da ne izgorimo! Najveća pogreška pri odabiru faktora je vjerovanje da SPF veći od 30 ima učinka. Riječ je o marketinškome triku zbog kojega si ljudi, računajući da ih krema štiti, dopuste da ostanu znatno dulje na suncu nego što bi smjeli, čime poništavaju svu nanesenu zaštitu.

UVA zrake, koje prodiru duboko u našu kožu i uzrokuju bore, odgovorne su, pokazuju najnovija istraživanja, za čak 90% promjena na koži koje su povezane sa starenjem. Naborana suha koža rezultat je cjeloživotnoga izlaganja upravo UVA zrakama. Srećom, na većini krema dostupnih na hrvatskome tržištu prisutne su i UVB i UVA zaštita.

Adekvatnu zaštitu od UVA zraka osigurat ćete tako da pronađete kremu koja među sastojcima ima cink-oksid (na kremama se zove i titanium dioxide), karite maslac ili ulje od kokosa i jojobe.