Jesenska depresija – mit ili stvarnost?

Jesen je mnogima najljepši dio godine: nježne temperature, bogatstvo plodova prirode i prekrasne boje smiruju i donose mir u svakodnevicu. Međutim, nije svima tako.

Kraći i mračniji dani te smanjeno kretanje vani i manje vitamina D donose mračnije raspoloženje. No, jesenska melankolija nije samo tuga za ljetom. Pravo joj ime nije ni jesenska depresija, nego – SAD! Ne, nije riječ o američkoj državi niti o sjeti, nego o poremećaju u kojemu ljudi iskazuju simptome depresije u vrijeme izmjene godišnjih doba, a koji se na engleskom naziva Seasonal Affective Disorder. Neki psiholozi smatraju da od tog poremećaja pati čak 10 milijuna ljudi, dok drugi pak smatraju da poremećaj nije stvaran.

Kako god bilo, brojne promjene koje jesen donosi u životnim okolnostima ljudi utječu na to da tijekom tog godišnjeg doba mnogi pate od pojačane anksioznosti. Jesen donosi početak nove školske godine, povratak poslovnome žrvnju u intenzivnom ritmu nakon ljeta te mnoge pripremne poslove za zimu koji ne mogu čekati. U kombinaciji s kišovitim vremenom i promjenjivim temperaturama, to sve znači znatno manje vremena provedenog vani i znatno manje vremena za sebe.  To se naziva “jesenska anksioznost” (“Autumn Anxiety”), a termin je smislio Velšanin Gene Scully 2005. godine.

Protiv mračnih dana i kiše ne možete ništa, ali prošetati sat vremena svaki dan – pa makar oko zgrade nakon ručka na poslu, dobra je ideja. Kretanje poboljšava raspoloženja, kao i pravilna prehrana. Pazite da jedete hranu koja će vas grijati (bundeve su zakon!), a čuvajte i zdravlje crijeva jer to dokazano ima utjecaja na raspoloženje. Uz to, 70 % imunosustava odnosi se upravo na zdravlje crijeva pa tako za bolje raspoloženje i bolje zdravlje, pogotovo kada su svi oko vas prehlađeni i virozni, koristite Prolife VIS, suspenziju koja sadrži 20 milijardi aktivnih kultura te koenzim Q10 i vitamine B skupine koji će vam pomoći da se nosite sa smjenom godišnjih doba, i to sa smiješkom na licu.

Komentiranje je zaključano.