Intolerancija na hranu

Kod preosjetljivosti na određenu vrstu hrane ili neke sastojke zapravo je riječ o problemu s probavom. Alergije su, s druge strane, stanja kod kojih je riječ o aktivaciji imunološkoga sustava na nešto što prepoznaje kao prijetnju organizmu. Često se događa da ljudi poistovjećuju intoleranciju na hranu i alergije, iako im simptomi nisu nimalo slični, no ono što ih u svijesti ljudi veže je – hrana!

Međutim, jednostavno ih je razlikovati: kod alergije na hranu, dovoljna je tek mala količina alergena, odnosno sporne namirnice te ju je dovoljno kušati samo jednom da bi uslijedila burna i brza reakcija organizma. Dakle, pojedete hranu na koju ste alergični, vaš imunološki sustav to smatra opasnim i na to burno reagira! Zbog toga alergija zna biti i životno opasna pa neki alergičari moraju sa sobom nositi epi injekcije. Blagi simptomi alergije uključuju osip, urtikariju i oticanje što, kada je riječ o jeziku ili grlu, postaje vrlo opasno, kao i bol u grudima, otežano disanje i gušenje.

Najčešća intolerancija na hranu je nesposobnost probavljanja laktoze, s kojom se danas vrlo lako nositi jer postoje posebna mlijeka bez laktoze za sve one koji bez mlijeka ne mogu živjeti ili barem – piti kavu!

Kod intolerancije na hranu nema tako žestokih reakcija, a simptomi uključuju nadutost, grčeve, žgaravicu, glavobolju, iziritirana crijeva i nervozu – sve do jednoga simptome na koje ćemo, zaokupljeni svakodnevnim brigama, najčešće odmahnuti rukom. Jer, tko nije nikad iskusio žgaravicu, prejeo se graha ili patio od glavobolje!? Upravo je zato intolerancija na hranu tako nezgodna za dijagnosticiranje i teška za tretiranje.

Najčešća intolerancija na hranu je nesposobnost probavljanja laktoze, s kojom se danas vrlo lako nositi jer postoje posebna mlijeka bez laktoze za sve one koji bez mlijeka ne mogu živjeti ili barem – piti kavu! Gluten i hrana koja napuhuje – poput graha i kupusa – idući su na popisu namirnica koje izazivaju intoleranciju. Međutim, tu je i cijeli niz aditiva i konzervansa koji mogu uzrokovati preosjetljivost, a nalaze se u brojnim namirnicama za koje vam ne bi ni palo na pamet provjeravati sastojke, poput gaziranih pića, mješavina začina ili gotovih juha.

Ako ste primijetili da vam nakon određenoga jela nije dobro, pospani ste, umorni ili napuhnuti, počnite voditi dnevnik prehrane. Zapisujte sve što ste jeli prvi tjedan i kako je to točno utjecalo na vas, odnosno popišite sve uočene simptome. Zatim izbacite neku namirnicu na tri, četiri tjedna pa pratite i zapisujte promjene. Nakon toga opet je malo-pomalo uvedite u prehranu te ponovno pratite reakcije svojega organizma. Učinite to sa svim namirnicama koje obično sačinjavaju vaš dnevni jelovnik.

Dnevnik prehrane pomoći će vam da naučite ne samo na koju ste hranu intolerantni, nego i koliko je te hrane potrebno za reakciju. To je veoma bitno za one koji su preosjetljivi na namirnice koje obožavaju! Pretjerate li, najbolje što možete učiniti je dan potpunoga posta.

Kad kupujete hranu, obavezno pročitajte sastojke – na svemu! Ako imate problema s aditivima i konzervansima, bitno je da istražite i naučite i različite nazive za iste stvari, da se sjetite provjeriti sve sastojke vaše najdraže mješavine začina ili pak istražite proces izrade vašega najdražega sira.