Higijena ruku – metoda sprečavanja širenja zaraze
Činjenica jest da većina mikroorganizama, klica i bakterija, u naše tijelo dospijeva upravo preko ruku. Sjetite se samo koliko predmeta (rukohvati, kvake, novci, računala itd.), površina, ljudi i životinja dnevno dodirujete. Sjetite se isto tako koliko često dodirujete svoje lice, nos, usta ili oči. Tijekom svakodnevnih aktivnosti na rukama se može naći više od 3 000 bakterija, tako da su prljave, kontaminirane ruke najčešći prenosioci mnogih crijevnih, respiratornih i kožnih zaraznih bolesti. Upravo je zato najbolja i najjednostavnija zaštita pravilna i redovita higijena ruku.
Ruke se ne bi trebale prati samo u slučaju kada su vidljivo uprljane, već i prije i poslije mnogih aktivnosti.
Prije:
- jela i pripreme hrane,
- dojenja, hranjenja djeteta,
- bilo kakvih aktivnosti koje uključuju djecu, posebice novorođenče i dojenče,
- dodirivanja usta, nosa ili očiju,
- kontakta s bolesnom osobom
Poslije:
- obavljanja nužde
- brisanja nosa, kašljanja, kihanja
- mijenjanja pelena,
- dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama (to posebno uključuje i dječje igračke) ili krvlju,
- kontakta s bolesnom osobom,
- kontakta sa životinjama,
- aktivnosti poput iznošenja smeća, čišćenja,
- povratka izvana (iz šetnje, igranja, kupovine)
Ruke nemojte prati površno. Dobro ih smočite i nasapunajte (nastojte koristiti tekući sapun) te ih trljajte barem 15 sekundi. Pritom pazite da ste detaljno očistili sve površine, između prstiju, noktiju pa i zapešća i zglobove. Potom ruke dobro isperite i osušite čistim ručnikom ili papirnatim ubrusom. Dodatna mjera opreza jest da nakon pranja slavinu i kvaku dodirujete laktom. Ako vam sapun i voda nisu dostupni, ruke možete dezinficirati preparatima, tekućinama i vlažnim maramicama, koji sadrže dezinficijense ili alkohol.
Komentiranje je zaključano.