Do kada valja dojiti? I ostala pitanja o dojenju koja se niste usudili postaviti

Ljudska je vrsta razvila čudesan način prehrane beba, no kako isti dijelimo s velikim dijelom životinjskog carstva koje je upravo prema toj aktivnosti dobilo naziv sisavci, s dojenjem smo razvili čudan odnos. Hvalimo ga na sva usta, ali kada dođe do prakse, često posustajemo. Naime, osim što predstavlja optimalan način prehrane beba, dojenje je i vještina koju valja svladati. Tu naravno ne bi bilo previše problema da uspješnost i učenje ove vještine nisu vrlo individualni, te ona uvelike ovisi o golemom strpljenju i podršci okoline. Istraživanja su pokazala da su u dojenju uspješnije obrazovanije žene koje kasnije rode – njih je teže poljuljati u uvjerenju da čine pravu stvar kada se počnu nizati problemi koji su uz znanje, malo volje, mnogo tvrdoglavosti i podrške uvijek premostivi.

Slušajte svoje instinkte i budite najbolji roditelj što možete. Magičnog doba za prestanak dojenja nema – o tome odlučujete vi sa svojim dojenčetom.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje prvih 6 mjeseci djetetova života – znači bez ikakve druge hrane, pa čak ni čaja ni vode, jer dijete sve potrebne sastojke dobiva iz majčina mlijeka. Nakon toga, kada počne dohrana, SZO kaže da je preporučljivo dojiti do djetetove druge godine ili duže, ako to odgovara majci i djetetu. U nas često čujemo kako to nema smisla jer mlijeko više nije hranjivo. No znanost se ne slaže s tim. Istraživanja pokazuju da se sastav majčina mlijeka mijenja s rastom djeteta. Stoga je majčino mlijeko manje masno kada dijete navrši 16 mjeseci, jer mu to više nije primarna potreba, zato uostalom i uvodimo dohranu. No upravo je tada 90% posto sadržaja majčina mlijeka usmjereno na potporu djetetova imuniteta.

Dojenje omogućava zaštitu od infekcija od samog rođenja – zato mame smiju dojiti i kada su prehlađene i kada imaju temperaturu, ali poslije prve godine upravo to postaje prioritet. Zato i takvo, u nas prozvano “produženo” dojenje, nije isto što i dojenje bebe od svega nekoliko mjeseci: manje je i često kraće traje, što opet stvara dojam da nije učinkovito. U to doba ono se pretvara iz hrane i utjehe u utjehu i zaštitu, što će djetetu omogućiti da bude manje bolesno, ali ne manje bolesno nego druga djeca, već manje bolesno nego što bi bilo da nije dojeno.

Mame koje doje nakon djetetova prvog rođendana često slušaju uobičajene predrasude kako produženo dojenje dovodi do pretjerane povezanosti djeteta s majkom, kako je opasno za zube i kako mama doji ”zbog sebe”, pa se nije lako obraniti ni od onih koji propagiraju dojenje ni od onih koje to propagiranje smeta. No za majku je najvažnija jedna rečenica preporuke SZO-a: “Ako to odgovara mami i djetetu.” Slušajte svoje instinkte i budite najbolji roditelj što možete. Magičnog doba za prestanak dojenja nema – o tome odlučujete vi sa svojim dojenčetom.

​​​​​Pitanja i odgovori:​

Trebam li djetetu davati vodu i čaj dok isključivo dojim?

Ne. Prvo mlijeko u podoju je lagano, za piće. Na kraju podoja postaje masno, za rast.

Što ne smijem jesti dok dojim?

Smijete jesti sve, osim onoga što vam nije odgovaralo prije nego što ste rodili. A smijete i to ako vam sada odgovara, u slučaju da nije riječ o alergiji ili restrikciji zbog neke bolesti.

Smijem li se kupati u moru dok dojim?

Da.

Smijem li vježbati dok dojim?

Da, ako imate snage. Dojene umara. Rasporedite si dan tako da imate dovoljno odmora i nema razloga da ne vježbate ako vam odgovara.

Trebam li piti čaj ili kapi koje navodno povećavaju proizvodnju mlijeka?

Ne. Ali nakon svakog podoja morate piti. Najbolje vodu.

Trebam li piti mnogo kravljeg mlijeka kako bih imala mlijeka?

Ne. Obična voda, raznovrsna prehrana i često stavljanje dojenčeta na grudi najbolji su recept za proizvodnju mlijeka.

Smijem li dojiti dok imam mastitis ili upalu dojke?

Da. To će čak i pomoći da ga se riješite.

Može li mlijeko iznenada nestati?

Ne može, to je mit koji je nastao zato što žene ne znaju prepoznati ”skokove” u razvoju, točnije one dane kada dojenčad doslovno visi na dojci. Majke misle da je dijete gladno i da nemaju mlijeka, a dijete samo pokušava povećati proizvodnju mlijeka. Što ono više sisa to će se proizvoditi više mlijeka.

Također, kako bi mlijeko teklo, majka mora biti opuštena. Vrlo opuštena – isti hormon koji se ispušta u tijelo nakon orgazma nužan je kako bi mlijeko krenulo prilikom podoja. Stoga, ako se premorite fizički ili emocionalno uznemirite, adrenalin će vam zaustaviti protok mlijeka. Ono nije nestalo, samo ne može van!

Imam premale/prevelike dojke. Hoću li moći dojiti?

Naravno. Samo 1% žena ne može dojiti zbog fizičke prepreke, a veličina dojki nema nikakve veze s tim.

Smijem li dojiti u trudnoći?

Da, sve zdrave trudnice s urednom trudnoćom smiju dojiti u trudnoći. Međutim, kako se tijelo priprema za novo novorođenče, mlijeko mijenja okus i mnoga djeca sama napuste dojenje. Dojenje izaziva kontrakcije maternice i zato među blagodatima možete pronaći da ono nakon poroda smanjuje krvarenje iz maternice te pomaže da se maternica vrati u prvotno stanje. No ta postporođajna blagodat može postati rizik u visokoj trudnoći, stoga samo zdrave žene trebaju dojiti tijekom trudnoće.

Smijem li dojiti dvoje djece odjednom?

Da, to se zove tandem. I sasvim je uobičajeno – kako bi inače dojile majke blizanaca? Osim blizanaca, u tandemu se doje i braća i sestre koji nisu dijelili maternicu. Čak i ako se starije dijete odviklo od dojenja, nakon poroda će možda tražiti da mu se vrati. Istraživanja pokazuju da takvo tandemsko dojenje smanjuje ljubomoru i povećava povezanost braće i sestara.