Cvijeće pod morem
Cvijeće nastanjuje krošnje i grmove, livade i planine, posvuda je, a osim kao ukras, služi i razmnožavanju biljaka te donošenju plodova. Nekako prirodno mislimo da se ta raznovrsnost prenosi i u morske dubine ukrašavajući ih šarenilom i životom, no je li to zaista tako?
Rascvjetano, raskošno i raznobojno cvijeće ukras je kopna. Navikli smo uživati u toj šarenoj ljepoti, toliko da ne iznenađuje da je naše pretke, kad su zaronili u dubine mora, zbunilo šarenilo koje su zatekli po stijenama, uz obalu i u dubinama. Ugledavši žarnike nazvali su ih laticama i prozvali morskim cvijećem. Danas, iako znamo da to zapravo nisu biljke nego životinje, i dalje upotrebljavamo taj naziv – morsko cvijeće.
Ono što zbunjuje je sličnost oblika i raskoš boja, ali ono što nalikuje laticama zapravo su lovke, a umjesto tučka, tu su usta! Riječ je o žarnjacima. Kad se žarnjaci razmnožavaju, nastaju polipi za koje najčešće mislimo da su cvijeće jer dolaze u žarkim bojama i izgledaju kao ukrasi na stijenama. Ima ih raznobojnih – od žute, preko crvene do ljubičaste.
Polipi su učvršćeni na stijene žarnjacima okrenutim prema van. Mogu rasti u velikim kolonijama ili kao usamljene jedinke. Neki od tih polipa imaju drugu fazu razvitka – fazu meduze u kojoj se ti “cvjetovi” odvajaju od podloge i plutaju na strujama.
Koralji su još jedan od članova žarnjačke obitelji koje smatramo cvjetovima. Oni su polipi s vanjskim kosturom koji im omogućuje da grade zadivljujuće grebene. Nikada ne dođu do faze meduze, nego ostaju na jednome mjestu pa su tako grebeni najveće strukture u živome svijetu, a jedan od najpoznatijih svakako je Veliki koraljni greben u Australiji.
Najpoznatiji pak koralj u Jadranu je crvena moruzgva, vrlo česta po plićacima i pličinama. Ona je sasvim posebna – iako je koralj, nema vanjskoga kostura. Osim nje, u Jadranskome moru mogu se pronaći gorgonije na kampanelima, livade žutih žarnjaka i gerardije, zlatne moruzgve i vlasulje, draguljarke u vrulji na ušću Cetine, morska stabalca, crva perjanicu koji se kočoperi kao najljepši cvijet te morske ljiljane koji su drevni rođaci zvjezdača, a čiji se krhki “cvjetovi”prilično vješto kreću po morskome dnu, čak i plivaju.
Dok je kod kopnenoga cvijeća najbolji smještaj prvi red do sunca, morski cvjetovi uspijevaju tamo gdje ima malo sunca. Osim toga, morski su cvjetovi redom mesojedi i vješti lovci! Približite li im se previše odvažno, zaradit ćete opeklinu, a ne miomirisnu nagradu. Stoga, s morskim cvijećem oprezno – divite se njegovoj jednostavnoj složenosti i ljepoti, ali sa sigurne udaljenosti.
Komentiranje je zaključano.