Zašto je važan dostatan unos magnezija u organizam ?

Ovaj tijelu vjerojatno najznačajniji mineral igra vrlo važnu ulogu u općenitom funkcioniranju organizma. Magnezij je neophodan za više od tristo različitih kemijskih reakcija u tijelu! Iznimno je važan za srce, mišiće, metabolizam i zdravlje živčanog sustava. Isto tako, aktivira brojne enzime uključene u stvaranje energije tijela.

Magnezij je zadužen za ove važne tjelesne funkcije:

• Pravilno formiranje kostiju
• Održavanje normalne funkcije živaca (smiruje živčani sustav)
• Održavanje normalne mišićne funkcije (opušta mišiće i bolne grčeve)
• Stvaranje energije
• Reguliranje tjelesne temperature
• Pravilnu apsorpciju kalcija
• Ublažavanje stresa i napetosti
• Prevenciju migrene
• Regulaciju stolice (kod zatvora, žgaravice, osobito tijekom trudnoće)

Za razliku od drugih tvari, tijelo ne može samostalno proizvesti magnezij. Mi smo u potpunosti zaduženi za njegov unos. Ipak, procjenjuje se da konzumiranim namirnicama unosimo otprilike samo jednu trećinu magnezija koji je potreban tijelu. Dakle, preporučeni dnevni unos magnezija često se ne može namiriti iz hrane. Povrh svega, zbog suvremenog načina prehrane, odnosno visokog unosa prerađenih šećera, bijelog kruha, bijelog brašna i alkohola, magnezij se dodatno i pojačano troši. Ipak, vjerojatno najveći krivac stalnog manjka ovog minerala jest kronični stres koji doslovno crpi rezerve magnezija u tijelu. Nije ni čudo da su najčešći simptomi nedostatka magnezija umor, manjak energije i živčana napetost i razdražljivost. Ali tu nije kraj, nedostatak magnezija može se očitovati i na mnoge druge, jednako neugodne, načine. Najčešće se javljaju grčevi i osjećaj slabosti u mišićima, glavobolja, migrena, pritisak u glavi, poremećaji rada srca, a može izazvati i pojačano zgrušavanje krvi, naročito kod već oštećenih krvnih žila.

Potrebe za magnezijem ovise o nizu faktora kao što su zdravstveno stanje, starost, konzumiranje alkohola, stres, trudnoća i dojenje, bavljenje sportom… Ipak, ako uobičajenom prehranom dnevno unosimo oko 180-300 mg magnezija, stručnjaci procjenjuju da je optimalna brojka za sve te skupine oko 375 mg. Dakle, u svakom slučaju, malo više od prosjeka da bi stvari potpuno normalno funkcionirale.

Magnezij je prisutan u većini hrane, ali koje su namirnice naročito bogate magnezijem? Najviše ga ima u zelenom lisnatom povrću, orašastim plodovima, sjemenkama i cjelovitim žitaricama. Dakle: kelj, kupus, blitva, špinat, brokula, sjemenke bundeve i suncokreta, bademi, orasi, indijski oraščići, kikiriki, zobena kaša, smeđa riža, ali i grašak, grah, soja i avokado, pomoći će vam dodatnim unosom magnezija, uz vašu redovitu prehranu. Suplementi magnezija također su dobra opcija.