U Jadransko more puštene su kornjače sa satelitskim odašiljačima
Znate li da u Jadranskom moru žive velike morske kornjače ili glavate želve? To su velike kornjače čija veličina oklopa doseže 110 cm, a teže i do 115 kilograma, što je težina dvije odrasle osobe ili troje djece! Spomenimo i da je najveća pronađena glavata želva težila nevjerojatnih 545 kilograma, poput manjeg automobila. Naša draga želvica ime je dobila po velikoj glavi sa snažnim čeljustima, a značajno je i to da su to jedini gmazovi koji nastanjuju Sredozemno i Jadransko more. Mužjaci cijeli svoj život provedu u moru, dok ženke izlaze na obalu jedino radi polaganja jaja. Žive prosječno između 47 i 67 godina, dosta, zar ne?
Sjeverni Jadran jedno je od najvećih područja ishrane glavate želve u Sredozemlju, posebno za mlađe životinje i to zbog plitke i ljeti tople vode. Zanimljivo je da s dolaskom zime mlade želve napuštaju sjeverni Jadan, ali nitko ne zna kamo točno odlaze. Kako bi riješili tu misteriju, timovi znanstvenika iz Hrvatske i Slovenije uključenih u međunarodni projekt NETCET, odlučili su pustiti četiri glavate želve obilježene satelitskim odašiljačima kako bi saznali kamo one točno putuju. Znanstvenici su ih pustili u more kod savudrijskog svjetionika. Puštene četiri želve će se tako pridružiti skupini od šest želvi koje su već obilježene satelitskim odašiljačima puštene u slovenskim vodama tijekom ljeta. Znanstvenici na taj način planiraju obilježiti i pustiti još deset kornjača. Što će točno znanstvenici moći saznati iz ove akcije?
Upotrebom satelitske tehnologije znanstvenici će moći pratiti kretanje i sezonske migracije glavatih želva u Jadranu te tako proučavati njihovo ponašanje. Svaki satelitski odašiljač pričvršćen na kornjače slat će podatke o trenutnoj lokaciji, ali i o dubinama i profilima zarona, te o temperaturi mora. Ti podaci će po prvi puta pružiti bolji uvid u život i kretanja glavatih želva u Jadranu. Osim što će napokon saznati gdje želve provode svoje zimovanje, istraživači se saznati vraćaju li se mlade životinje nakon zimskog perioda u svoja ljetna staništa u sjevernom Jadranu?
Veći dugi niz godina morska kornjača je na listi ugroženih životinja, a najveći neprijatelj su joj ribarske koče u koje se slučajno ulove.
U ovom hvalevrijednom istraživanju sudjeluju znanstvenici iz slovenskog Instituta za bioraznolikost i hrvatski znanstvenici iz Instituta Plavi svijet iz Velog Lošinja, Morskog obrazovnog centra Pula te Državnog zavoda za zaštitu prirode. Kao veliki morski putnici koji ne poznaju granice i obilaze velik dio svijeta, glavate želve trebaju zaštitu, a ona počinje boljim razumijevanjem njihovog ponašanja i života. Morske kornjače zajednička su odgovornost svih zemalja koje dijele Jadran.
U slučaju da naiđete na morsku kornjaču u ribarskoj mreži ili nasukanoj na obali, što prije javite na Državnoj uprave za zaštitu i spašavanje 112 ili Institutu Plavi svijet na 051 604666.
Komentiranje je zaključano.