Što se to događa sa zemljinim polovima?

Koje su razlike između Arktika na sjeveru i Antarktike na jugu? Krenimo od osnovnog geografskog položaja i značajki dvaju polova. Na suprotnim su stranama, što znači da dok je na jednom ljeto, na drugom je zima. Antarktik je ogroman kontinent pod ledom, dok Arktik nije kontinent, već ledena kapa koja pluta na moru. Cijela je Zemlja pod utjecajem klimatskih promjena i povećanja temperature, ali kako je moguće da tako drugačije djeluje na dva pola?

Na sjeveru, Arktičko more okružuje velika kopnena masa – Sjeverna Amerika, Greenland te Europa i Azija, koja većinu arktičkog ljetnog leda drže zarobljenim na mjestu. Svake godine, arktički se ljetni led topi, pa se ponovno formira – to je posve normalan proces, no primjećeno je da se u posljednja tri desetljeća počeo topiti i onaj stariji, vječni led, što je već problem jer se more dodatno zagrijalo. Kontinuirano zatopljenje mora i topljenje leda imali bi drastične posljedice: povećao bi se broj teških oluja, a promijene bi zahvatile i brojne životinjske vrste, od polarnih medvjeda preko plankton u moru, pa na kraju i do čovjeka.

S druge strane, za razliku od Arktičkog vječnog leda, led na Antarktiku je sezonski, što znači da se formira zimi i gotovo se u potpunosti otapa ljeti. Usto, Antarktika je okružena otvorenim morem, što dozvoljava ledenim santama da se šire. Iako su istraživanja pokazala da se ocean oko Antarktike zagrijava, led oko tog kontinenta se povećava! To je zagonetka koju znanstvenici pokušavaju dokučiti, ali pretpostavljaju da su «krivi» jaki vjetrovi oko Južnog pola koji doprinose povećanju ledenog omotača.

Situacija nije za šalu, a na znanstvenicima ostaje pitanje «kako riješiti arktički problem i antarktičku zagonetku?»