Ptice, more i otoci: bjeloglavi sup

U Hrvatskoj živi mala, ali jedna od najznačajnijih kolonija bjeloglavih supova na Mediteranu: na stjenovitim liticama otoka Cresa, Krka, Prvića, Plavnika i Raba. Radi se o pticama impozantnih dimenzija: raspon krila može im doseći i do gotovo tri metara, a odrasla jedinka prosječno teži 9 kilograma, mada može težiti i do 13.

U zatočeništvu žive i do 40 godina, a par odgaja samo jednog ptića, koji nakon polijetanja odlazni na dugo putovanje tijekom kojeg spolno sazrijeva. Mladi hrvatski supovi na tom putovanju odlaze sve do centralne Afrike, a tek nakon otprilike 3 godine vraćaju se na liticu na kojoj su rođeni. Spolnu zrelost dostižu između 5 i 7 godine.

Ove su ptice po mnogočemu su specifične: mogu letjeti veoma visoko, čak do 11 tisuća metara uvis, samo uz korištenje termalnih strujanja Zemlje, dakle gotovo bez mahanja krila. Također, premda impozantne veličine, bjeloglavi sup je strvinar i hrani se isključivo drugim, već uginulim životinjama, najčešće većim sisavcima kakve su ovce. Iz tog razloga predstavlja vrijednog čistača ekosustava, koji sprječava nastajanje raznih zaraza.

No, zbog iste su karakteristike i iznimno ugrožene: naime, nerijetko se događa da sup pojede otrovanu strvinu neke životinje, nakon čega i sam ugiba. Upravo je takva situacija presudila koloniji supova koja je do kraja ´90-ih godina prošlog stoljeća nastanjivala litice nacionalnog parka Paklenica.

U Hrvatskoj je on veoma ugrožena životinja, a pretpostavlja se da populaciju na otocima sjevernog Jadrana čini otprilike 200 jedinki. Stoga ako ovog ljeta tijekom svog odmora na Jadranu ugledaju ovu veličanstvenu pticu, svakako uzmite trenutak da se nadivite ovom bezopasnom divu s našeg neba, ali ga nikako nemojte uznemiravati jer je život svakog bjeloglavog supa na Jadranu veoma važan za bioraznolikost Kvarnerskih otoka.