Morske spužve Jadrana
Morske spužve zasigurno ste već susreli – u vlastitoj kupaonici, na štandovima uz more ili pak istražujući živopisno morsko dno Jadranskoga mora. No, ta otporna životinja koja buja i u velikim dubinama, čisti ne samo ljudska lica i tijela, nego i cijele oceane.
Morske se spužve hrane uvlačeći vodu kroz sitne otvore na svojemu tijelu pa tako iz mora upijaju hranjive tvari, ali i ostatke malenih organizama. Nakon što se nahrani, morska spužva ispušta morsku vodu van, i to bez ostataka sitnih organizama i hranjivih tvari. Zato je nazivaju čistačem mora. Jedna odrasla spužva može – hraneći se – očistiti i do 2000 litara vode dnevno.
No, iako su spužve čistači mora, veoma su osjetljive na onečišćenje. Njihovo nestajanje znak je za uzbunu – ovaj nered više se ne može samo tako počistiti! Da se to ne bi dogodilo, neke smo od njih u Jadranu zaštitili, poput mozgovnjače, čiji oblik i boja podsjećaju na ljudski mozak, zatim morske naranče, koja izgleda baš poput voća po kojemu je i dobila ime, te prekrasne žute zvjezdaste rogljače i njezine sestrične, mekane rogljače.
To što ne podnose onečišćenje, ne znači da su spužve slabići. Naprotiv! Svaka njihova stanica reagira zasebno. U tome leži tajna zadivljujuće otpornosti spužve zbog koje iz odrezanoga dijela tijela jedne spužve može narasti nova! Jednostavno, ali učinkovito rješenje za opstanak pa ne čudi što je spužva jedan od najstarijih organizama na svijetu. Ima zadivljujućih primjeraka kod Antarktika – veličine su automobila, a stare su “tek” 10 000 godina!
Morske su spužve sjedilačke životinje – ne puze i ne miču se, osim kad se prikače na oklop nekog lutajućeg raka samca. Njihovi najveći neprijatelji su morski puževi! Ukorijenjene spužve nemaju šanse pred brzinom morskoga puža koji će se bez oklijevanja pogostiti ako naiđe na koju. Unatoč tome što ne mogu uteći tim predatorima, ima ih mnogo. Na cijeloj Zemlji čak sedam i pol tisuća vrsta!
U Jadranu živi 250 vrsta. Među njima je i fina dalmata, žuta spužva neravnoga oblika koja nas gleda i sa starih freski pa znamo da su je nekoć koristili i kao slikarsko pomagalo. Kako je ta spužva puna joda, to je čini prirodnim antiseptikom, stoga je bila omiljena još u doba starih Rimljana. Zbog svojih fino protkanih mikropora veoma je nježna prema ljudskoj koži pa je danas i jedna od najcjenjenijih spužvi u kozmetičkoj industriji.
Fina dalmata dobro se snašla u ljudskome svijetu: ljudi je uzgajaju i paze na njezinu brojnost i zdravlje. Ostale spužve nisu od tako velike izravne koristi čovjeku, no nisu stoga i manje vrijedne. Osim čišćenja mora i davanja znaka za uzbunu kad je riječ o onečišćenju, one su i važan akter pravoga festivala podmorskih boja. Stoga ih ronioci obožavaju te zbog njih zalaze i u podmorske špilje gdje mogu zateći živopisne primjerke poput žarko žute špiljske sumpornjače, koja ima pupove u obliku bejzbolskih palica. Jadran krase i ružičasta cjevasta spužva, koju se smatra najljepšom spužvom Jadrana, svijetložuta mrežasta spužva koja živi samo u čistoj vodi te promjenjiva sumporača, a ona pak od intezivno žute u moru na kopnu postaje modroljubičasta ljepotica.
Komentiranje je zaključano.