Jadranski dupini

Dupina ima po cijelom planetu – u svim svjetskim morima i oceanima, osim u blizini polova.

Jadransko more dom je vrste koju se naziva dobrim dupinima. Naravno, u Jadranu nije problem naići i na još koju vrstu dupina, ali ti su samo privremeni posjetitelji.

Ako kojim slučajem ne znate, dobri je dupin ime dobio zbog svoje naravi, ali i zbog svojih usta – uvijek izgleda kao da se smije! Dug je oko 3 metra, a leđna peraja svinuta mu je unatrag. Sive je boje, tamne na leđima, svijetle na bokovima, dok mu je trbuh gotovo pa sasvim bijel! Živi oko 30 godina, a male dupine ima svakih od 3 do 5 godine.

U hladnijim su vodama dobri dupini krupniji jer imaju veće naslage masti koja im služi kao izolacija. Najviše vole jesti ribu, iako vole i lignje i rakove. Vodu pak uopće ne piju – ne zato što je slana, iako jest, nego zato što svu potrebnu tekućinu dobivaju iz hrane.

Svako toliko moraju izroniti da bi udahnuli, baš kao ljudi, a obično zaranjaju na dubine od 30 do 70 metara. Ali, ako treba, spustit će se i do 300 metara! Ispod površine, bez udisanja novog daha, mogu biti čak 7 minuta.

Dok su pod vodom, snalaze se i love pomoću eholokacije. To znači da proizvode zvuk visoke frekvencije koji se onda širi oko njih i odbija od raznih prepreka (morsko dno, stijene, ribe, koralji – možda čak i pokoji ronilac!). Dupin zatim hvata sve te odbijene zvukove i njegov mozak pomoću toga slaže sliku prostora koji ga okružuje. Unatoč tome, dupini vide veoma dobro i ispod i iznad površine.

Dobri dupini međusobno komuniciraju vlastitim jezikom – položajima i pokretima tijela te zvukovima koji nas podsjećaju na zvižduke, pucketanje, cviljenje, škripanje i slično. Vrlo su druželjubivi i sretnete li ih, bez straha će vam prići. Možda vas samo pozdrave, možda vam napušu balončić vode, a nađete li se u opasnosti, spasit će vas! Nisu nepoznate priče o tome kako su dobri dupini nekoć spašavali brodolomce iz mora!