Dostatan unos tekućine i posljedice dehidracije

Za početak je bitno znati da ljudsko tijelo sadrži oko 70% vode, koju svakodnevno gubimo kroz disanje, znojenje, urin i stolicu. U kojoj mjeri gubimo vodu ovisi o faktorima kao što su zdravlje, aktivnost pojedinca i mjesto življenja. Kroz te smjernice može se odrediti optimalan unos vode. Ako pretpostavimo da niste profesionalni sportaš koji živi na temperaturama od 35 stupnjeva, smatrat ćemo da dnevno gubite oko 2.5 litre vode. Hranom koju pojedete nadoknađujete vodu, tako da ispada da bi žene dnevno trebale popiti od 1.5 do 2 litre vode, dok se za muškarce broj kreće oko 3 litre. Nije se potrebno rigidno držati te brojke, ali ipak nastojte svakodnevno popiti nekoliko čaša, jer manjak vode za posljedicu ima dehidraciju koja može izazvati brojne probleme.

Postoje trenuci kada treba pojačati unos vode…

Dehidracijom se, osim vode, gube i organizmu važne soli, poput kalijevih i natrijevih. Prvi su simptomi suhoća u ustima i žeđ. Mnogi ove simptome svakodnevno doživljavaju i uspješno ignoriraju. U sljedećem stupnju javljaju se povišena temperatura, umor, vrtoglavica i grčenje u nogama i rukama, a sposobnost koncentracije i koordinacije je smanjena. Dugotrajna dehidracija smanjuje djelotvornost enzima, pospješuje starenje, a tijelo gubi esencijalne aminokiseline. O dovoljnoj opskrbi vodom ovisi učinkovitost brojnih bjelančevina i enzima u tijelu, stoga nemojte piti vodu isključivo kada osjetite jaku žeđ.

Također, imajte na umu da postoje trenuci kada treba pojačati unos vode. To vrijedi za razdoblja kada aktivnije vježbate i više se znojite, u slučaju bolesti (temperature, povraćanja ili zatvora), kao i u trudnoći. Isto vrijedi i za odmore provedene u vrućim klimama.

Kad već ne možemo računati da će nam naše tijelo na vrijeme reći kada je vrijeme za piće, moramo sami misliti na svakodnevni unos tekućine. Zapamtite: u trenutku kada osjetite žeđ, već ste lagano dehidrirani.