Život u stijenama

Prstaci su školjkaši koji su ime dobili po svom duguljastom i valjkastom obliku zbog kojeg nalikuju na – prste. Ljuska prstaca kestenjaste je boje, a znate li kako se starost stabla može odrediti po godovima? E pa, ljuska prstaca prošarana je krivuljama koje su baš poput godova. Sljedeći put kad negdje vidite prstaca, pokušajte prebrojati koliko godina ima. Prstace se može naći u cijelome Sredozemlju, a nastanjuju stijene na vrlo zanimljiv način. Izlučuju kiselinu kojom u kamenu probuše rupu. Kako raste prstac, tako raste i rupa te je jedini način za izlov prstaca uništavanje kamena u kojemu živi. S obzirom na to da tako može doći do uništenja cijelih podmorskih staništa – morske stijene i kamenje dom su raznih vrsta – u cijelome je priobalju Hrvatske izlov prstaca najstrože zabranjen.

Kada u plićaku na nekom kamenu ugledate priljepka, nije riječ o određenoj vrsti školjke. Priljepci su ustvari – morski puževi! Iako se čine nepomičnima, priljepci zapravo puze po kamenu, samo to čine iznimno polako. Kućica im je vrlo jednostavnog oblika, stožasta i spljoštena, ali i vrlo izdržljiva. Naime, kad je čvrsto pripijen uz kamen, priljepak od njega ne može odvojiti ni snažan udarac. Ta je izdržljivost ključna za priljepke jer se hrane algama koje prekrivaju kamen, i to upravo u zoni gdje more udara u obalu.

Morske stijene nastanjuju i mrvicu brže i okretnije životinje: murine. Iako donekle nalikuje zmiji, murina je zapravo riba, ali bez ljusaka i s perajama koje su srasle u jedan nabor koji im se proteže duž tijela. Murina ima više vrsta, a Jadransko more nastanjuje žutošarka, nazvana tako zbog svojih žutih pjega. Hrani se ribama, rakovima i mekušcima, i to na dva načina: noću ih lovi, ali danju ostaje skrivena u svojoj pukotini u stijeni gdje strpljivo čeka da plijen dođe k njoj. Kada je u svojoj rupi, murina stalno ima otvorene ralje koje su prepune zuba. S murinama treba biti veoma na oprezu jer će, ako se osjete ugroženima, napasti i čovjeka.