Dinosauri vodenoga svijeta

Mozasaur

Iako su pronašli svoje mjesto i svjetsku slavu u filmu o dinosaurima, mozasauri nisu pravi dinosauri, kao uostalom ni svi ostali gmazovi koji su živjeli u doba kad su dinosauri vladali zemljom. Ipak, pravi dinosauri ili ne, ti golemi morski gmazovi iz razdoblja krede, znali su doseći impresivnih 15 metara dužine, što ih čini jednima od najvećih grabežljivaca svih vremena. Najpoznatiji mozasauri bili su tilosauri i plotosauri, a prvi je mozasaur otkriven 1780. godine. Golemim zubima i snažnim čeljustima mozasauri su hvatali ribe, kornjače i – plesiosaure.

Plesiosaur

Zdepasta životinja kratka repa sa stopalima poput peraja mogla se vrlo spretno kretati u vodi, a na hrvatskome se zove i veslogmaz ili čamčasti gmaz. Plesiosauri su živjeli na području današnje Njemačke i Engleske. Dugovrati plesiosauri imali su izuzetno oštre igličaste zube i male glave na dugačkim vratovima. Kroz vodu su se kretali jednako kao što to danas čine pingvini i vidre. Smatra se da su bili vrlo brzi, a i morali su biti – da im riba koja im je bila hrana ne bi umakla.

Najpoznatiji dugovrati plesiosaur je elazmosaur, dug 14 metara. Čak polovicu njegova tijela činio je vrat sa 76 kralježaka. (Čovjek ih u vratu ima svega 7 ili 8.) Na kratkim vratovima velike glave golemih čeljusti, kojima su lovili lignje i amonite, nosili su kratkovrati plesiosauri. Najveći kratkovrati plesiosaur bio je dulji od 12 metara, a zvao se pliosaur. Otkriven je 1841. godine, a čeljust mu je vrlo slična krokodilovoj. Kronosaur je imao četiri peraje i malen rep, a zubi na dnu čeljusti bili su mu toliko jaki da su mogli pregristi školjke u kojima su živjela morska stvorenja kojima su se hranili.

Ihtiosaur

Najpoznatiji vodeni gmaz iz doba dinosaura je onaj koji najviše sliči dupinu – imao je pet peraja, repnu peraju, disao je plućima i za razliku od drugih reptila – nije lijegao jaja, nego ja rađao svoje potomke.